Ekonomija
MJESTO GDJE KUCA SRCE SLAVONIJE

Đakovo - grad biskupa, najljepše katedrale, Vezova i najstarije ergele
Objavljeno 2. listopada, 2019.
Grad upravo živi u znaku 53. Đakovačkih vezova, koji traju od 1967. Tada je otvorena pozornica za tisuće izvođača i gostiju

Doći u Đakovo, a ne posjetiti katedralu - manju baziliku sv. Petra, Ergelu, i to u vrijeme Vezova, ravno je onoj: “Došli u Rim, a nisu vidjeli Papu!” Ma iz kojeg smjera stizali u ovaj grad, dva, 84 metra visoka, tornja Strossmayerove katedrale su orijentir. Grad đakovačkih ili bosanskih i srijemskih biskupa, a od 2008. i sjedište Đakovačko-osječke nadbiskupije, slavonske crkvene pokrajine, pisanu povijest piše od 1239., pa je nedavno obilježio 780. rođendan.


Povijest mu je ispisala mijena ratova i mira, gradnje i stagnacije, vojskovođa i umjetnika, obrtnika, trgovaca..., no, nadasve, povijest i razvoj usko mu se vezuje uz đakovačke biskupe. Bakić, Krtica, Raffay, Mandić, Krapac, Bauerlein, Strossmayer... Potonji mu je dao upravo nju, katedralu, gradivši ju od 1866. do 1882., angažiravši na njoj najbolje graditelje, majstore i umjetnike tog vremena. Svakodnevno joj se dive turisti sa svih strana svijeta, a posjetila su je i dvojica papa - 1927. Ivan XXIII., tada kao msgr. Roncalli, apostolski delegat u Bugarskoj. Papom je proglašen 1958. Upravo je on đakovačku katedralu nazvao “najljepšom crkvom od Venecije do Carigrada”. Drugi Petrov nasljednik u pohodu njoj, 7. lipnja 2003., bio je Ivan Pavao II.


Procjene su da katedralu godišnje posjeti više od 20.000 ljudi, a ta se brojka vezuje i uz broj posjeta Državnoj ergeli Đakovo. Samo u lipnju i prvom srpanjskom vikendu Đakovo posjeti i do sto tisuća osoba; razlog - smotra folklora Đakovački vezovi koji se upravo održavaju 53. put, a koji u grad tada privuku folkloraše iz cijele zemlje i svijeta, tamburaše, goste...
Pozornica na otvorenome

Jer, najveća je to folklorna manifestacija u nas, s tisućama izvođača koji se prve srpanjske nedjelje sliju u svečani mimohod koji gradom prolazi satima. U njemu folklor od Iloka do Prevlake, ma cijelog svijeta, plesači, svirači, lipicanci, svatovske zaprege, jahači, kandžijaši, pjevači, dječica... Grad je tada velika pozornica na otvorenome, a gizdava Šokadija gostoljubivi domaćin. Teče ta vezovska priča od 1967. Đakovo je brendiralo Vezove, a oni svoj grad i sve njegove druge turističke adute kao što je Ergela sa svoje dvije lokacije - Pastuharnom i Ivandvorom. Potonja je zaštićeno kulturno dobro, a 2017. je uzgoj lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom. Dok se u Pastuharni, koja se diči i najsuvremenijom i najvećom zatvorenom jahaonicom u ovom dijelu Europe, odvija dresura i treniranje konja za konjički sport, na Ivandvoru, osnovanom 1912., matično je stado. Za Ergelom, čiji se počeci i stasavanje također vezuju uz đakovačke biskupe, je 513 godina od osnutka i 213 godina organiziranog lipicanskog uzgoja. Uz sam posjet Ergeli, Ivandvoru i konjima, Ergela tijekom cijele godine priređuje atraktivne konjičke sportske i glazbeno-scenske programe koje publika obožava.

Turistički obilazak Đakova, koje ima 27.745 stanovnika, bio bi nepotpun bez njegove stare jezgre, korza, ‘omeđenog’ s jedne strane katedralom, a s druge župnom crkvom Svih svetih. Dok je prvostolnica historicistička građevina, mješavina romanike i gotike, počeci župne crkve vezuju se uz 14. st., kada je bila crkva sv. Lovre, a Turci ju potom pretvaraju u džamiju. Nakon Turaka, dobiva današnje obrise. Njezina unutrašnjost pravi je intiman prostor za duhovne trenutke vjernika. Korzo je u duhu secesije i historicizma, šarmantna, radnjama, prolaznicima i ljetnim vrtovima pulsirajuća šetnica na koju se od 2017. nadovezuje i središnji, Strossmayerov trg, omeđen - Nadbiskupskim dvorom, Sjemeništem, kurijama, Strossmayerovim perivojem, koji je podignuo biskup Raffay... Nadbiskupski dom ili dvor zapravo je dvorac sagrađen u 18. st. u kasnobaroknom stilu, a danas je rezidencija đakovačkih nad/biskupa i mjesto glavnih biskupijskih institucija i ureda. Nadbiskupsko Đakovo ima pet katoličkih crkvi te vjerski objekt na Židovskom groblju, jedinstvenom u svijetu po sačuvanim imenima pokopanih logoraša Židovskog groblja u Đakovu iz 1941./42. Samostanska crkva sestara sv. Križa sagrađena je prije 111 godina, a sestre su lani proslavile 150 godina od dolaska u Đakovo, na poziv biskupa Strossmayera.
Haibelove praline
Đakovo je i grad dvaju muzeja, parkova, restorana, brojnih kafića, grad obrtnika, gastro i sajamskih priredbi gdje prednjači Đakovo Expo. Njegovo groblje jedno je od najljepših u zemlji. Među brojnim umjetnicima, u njemu je živio i radio i Mozartov šurjak Jakob Haibel, a po njemu je ovdašnja Srednja strukovna škola Antuna Horvata nazvala Haibelove praline.


U gradu su dva hotela, hosteli, prenoćišta, pansioni, privatni smještaji. Grad godišnje posjeti oko 40.000 turista, od čega 70 posto domaćih i 30 posto stranih. Nijemci su godinama strani gosti broj 1. Posjetitelji Đakova su turisti koje zanima kultura, znamenitosti, enogastronomija, povijest, a tu Đakovo ima što ponuditi. Da ima odličan zemljopisni položaj, pretočen i u termin “srce Slavonije”, dokazuje okruženost Đakova obližnjim riječnim lukama i turistima s riječnih kruzera koji pristaju u Osijek, Vukovar, Batinu. Često je i na kartama turističkih obilazaka gostiju s kruzera s Jadrana, odakle u ovaj grad i višesatni obilazak njegovih turističkih aduta stižu gosti i iz Australije, Novog Zelanda, Kanade, SAD-a...


Suzana Župan
Vezovi, Bušari, Bal, Dioniz, Alka...
Iako su prva asocijacija na đakovačke manifestacije Vezovi, u gradu se one doslovno održavaju tijekom cijele godine. Ono što su za ljeto, lipanj - srpanj, Vezovi, za zimu, veljaču, to su već 25 godina Đakovački bušari, najveća pokladna manifestacija u istočnoj Hrvatskoj. U Đakovu se već 12 godina održava i Međunarodni festival kazališnih akademija Dioniz. Nadalje, 17 godina traju i Strossmayerovi dani posvećeni liku i djelu tog velikog đakovačkog biskupa i mecene. Grad je posljednjih godina brendirao i Advent u Đakovu, a njime i svoj središnji prostor - obnovljeni Strossmayerov trg. U prosincu je i vrhunski događaj, glazbeno-scenski spektakl Božićni bal lipicanaca na Ergeli, kao i njezin Bal sv. Huberta. U Đakovu se održavaju i Dani braće Miladinov, Susreti hrvatskih književnih kritičara, filmski festival Đakovački rezovi, jazz-festival Jazzvez, festivali mladih i dr., a u prigradskim Selcima nametnula se - Šokačka alka.
Gorjanske ljelje pod zaštitom UNESCO-a
Turistička atrakcija Đakovštine svakako je i Proljetni ophod ljelja u Gorjanima koji je UNESCO 2009. uvrstio na svjetsku listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a pravo i skrb nad njim pripali su KUD-u Gorjanac. Proljetni ophod kraljica ili ljelja događa se o svetkovini Duhova, a počiva na legendi iz vremena kada su Gorjani bili pod Turcima; seoske žene oslobodile su seoske muževe odjenuvši se u muško ruho i s poljoprivrednim alatkama u rukama zaplašile Turke te oslobodile seoske muškarce. Običaj ljelja vezuje se uz sela Slavonije, Baranje i Srijema, no krajem 19. st. je utihnuo, a ljelje su svoju stanku imale i u Gorjanima, od 1956. do 2005., kada ih je ponovno oživio KUD Gorjana. Ljelje su bogato odjevene i kićene, s visokim kićenim kapama na glavi te sabljama u rukama.
Raj za ribiče i lovce
Đakovština je i destinacija za ribiče i lovce. Potonjima je na karti lova, pa i onog elitnog, lovište Mačkovac i druga lovišta bogata divljim svinjama i drugom divljači, a što mame na lov na trofeje. Raj za ribiče su jezera Jošava, Borovik, Mlinac. Na prva dva održavaju se šaranski kupovi - trodnevni neprekidni lov na šarane koji se, nakon vaganja, vraćaju u vodu.
Vinske ceste
Trnava i Mandićevac vinorodni su dijelovi Đakovštine. Krajevi su to uzornih vinara, vinogradara i podrumara, a turistički doživljaj osnažen je vinskom cestom Zlatarevac u Trnavi te onom u Mandićevcu. U Trnavi su i vinogradi Đakovačko-osječke nadbiskupije te vinarija njezinih Misnih vina, a u Mandićevcu je vinarija Kutjeva. U dva vinorodna mjesta niz je malih, obiteljskih vinarija, OPG-ova, a u Trnavi se već 32 godine održava Bonavita, gospodarsko-kultruna manifestacija vinara i vinogradara Slavonije i Baranje.
Top tri manifestacije
1. VEZOVI I BUŠARI

2. PROLJETNI OPHOD LJELJA U GORJANIMA

3. BOŽIĆNI BAL LIPICANACA
Obvezno posjetiti
ĐAKOVAČKA KATEDRALA

DRŽAVNA ERGELA -  PASTUHARNA

IVANDVOR
Najduža ulica u Hrvatskoj, kupka, izletišta...
I općine Đakovštine imaju što pokazati. Strizivojna na višu turističku razinu želi podići činjenicu da ima najdužu ulicu u Hrvatskoj - 8,6 kilometara dugu Ulicu braće Radić, u kojoj je lani održan Prvi noćni cener. Općina Levanjska Varoš, na obroncima Dilja i Krndije, prekrasnog je krajolika, sa stotinu izvora, čistim zrakom, šumama, izletištima, među kojima je nekadašnja lječilišna kupka sa sumpornom vodom u Breznici, kojoj se možda ponovno smiješi ta sudbina. Općina Drenje ponosna je na veliku akumulaciju Borovik.
Možda ste propustili...

“ŽENSKA PERSPEKTIVA 2019.” ZA ŽENE NA NERAZVIJENIM PODRUČJIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Pronašla sam način kako izići iz zone komfora i dopustiti si uspjeh

VISOK RAST CIJENA STAMBENIH OBJEKATA

Nekretnine postaju opet oblik štednje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana