U cijeloj Europi postoje samo četiri masena mikroskopa visoke rezolucije, a jedan od njih sada je i u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog bolničkog centra Osijek.

Rezultat je to petnaestomjesečnog projekta "Istraživanja i dijagnostike malignih, infektivnih i rijetkih metaboličkih bolesti temeljenih na MALDI TOF tehnologiji", a koji je u iznosu od 16 milijuna kuna financiran iz sredstava Europske unije, točnije, Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." Nositelj projekta bio je upravo KBC Osijek, a voditelji projekta i istraživanja u okviru projekta bili su doc. dr. sc. Željko Debeljak, prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević i prof. dr. sc. Branko Dmitrović.

- Osijek je uistinu s pomoću ovog projekta dobio nešto ekskluzivno, a to je maseni mikroskop visoke rezolucije i MALDI TOF/TOF maseni spektometar, te dodatnu laboratorijsku opremu. Toga ne samo što nema u Hrvatskoj nego ni u većini laboratorija u Europi. U ovih 15 mjeseci na toj smo opremi radili tri istraživanja. Prvo je bilo dijagnostika malignih bolesti, gdje se s pomoću ove tehnologije sada može identificirati relevantne biomarkere specifične za pojedine bolesnike, a samim time i odrediti personalizirano liječenje svakog pacijenta terapijom koja je najbolja baš za njega. Drugo istraživanje radio je prof. Domagoj Drenjančević, koji je obavio istraživanje dijagnostike kod infektivnih bolesti, a treće je istraživanje bilo u dijagnostici metaboličkih bolesti. Zapravo, ova nam oprema sada omogućava da vidimo kemijski sastav svega. Tako je sljedeći projekt analiza kemijskog sastava krvnog razmaza, točnije, pojedinih spojeva. Kada to kažete laicima, oni pitaju - pa zar se tu već ne zna sve. No kada je riječ o kemijskom sastavu različitih stanica, bilo krvi bilo nekih tkiva, zna se i puno i malo. Znači, možete naći cijele knjige o tome, ali one govore samo o grupama spojeva, ali ne o pojedinačnim spojevima. Tako govore o sastavu fosfolipida, triglicerida, ali ne kažu koji lipid ili triglicerid je u pitanju, a razlike su ogromne. Imate primjer da, iako su određeni fosfolipidi izuzetno česte molekule u raznim stanicama u tkivu, maligne stanice gotovo redovito imaju jednu potpuno posebnu podgrupu koju postojećom tehnologijom, bez masene spektometrije, ne možete vidjeti - objašnjava važnost ove laboratorijske tehnike doc. Debeljak.

Istraživači Medicinskog fakulteta i KBC-a Osijek sada kažu kako će uz ovu opremu bitno moći unaprijediti postojeću dijagnostiku, ali i kako je bitno da ona bude iskorištena i od ostalih struka, jer će u suprotnom ovako vrijedna tehnologija ostati neiskorištena.

- Već sada imamo najavljene suradnje s KBC-om Rijeka, KBC-om Zagreb te Institutom "Ruđer Bošković". Dio te tehnologije, točnije, spektometriju masa, u određenoj mjeri pokrivaju Institut "Ruđer Bošković" i Plivin istraživački laboratorij.

U svijetu su, što se tiče masene spektometrije, najdalje otišli Britanci, kada govorimo o kliničkim istraživanjima, te Nizozemci. Oni su prepoznali da to daje velike prednosti i to masovno koriste. No treba reći kako ni oni još ne koriste slikovnu spektometriju, odnosno prikaz rezultata. Koliko je to područje novo, govori i činjenica da sam prije tri godine uz jednog liječnika iz Beča bio prvi polaznik edukacije iz ovog područja. Stoga je ovo, u neku ruku, i pionirski rad - priznaje doc. Debeljak.