Magazin
HRVATSKO I EUROPSKO STANJE SIGURNOSTI (I.)

Granica sigurna, migranti pod kontrolom
Objavljeno 28. rujna, 2019.
Policija dobro radi: Hrvatska neće mijenjati svoju politiku prema migrantima

Je li Hrvatska sigurna država, kako se štiti od sve brojnijih ugroza i kriza, kako štiti svoju granicu, a samim time i granicu Europske unije te o daljnjem smjeru razvoja sustava domovinske sigurnosti, sukladno NATO i EU standardima, pokušalo se odgovoriti i na nedavno održanoj prvoj međunarodnoj konferenciji "Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama" održanoj u Zagrebu.

- Moramo biti u pripravnosti za još jednu potencijalnu migrantsku krizu kao što je bila ona iz 2015. godine. Tada nismo bili spremni, ali Hrvatska danas štiti svoje granice. U slučaju novoga migracijskog vala postupit ćemo kao odgovorna država koja poštuje svoje granice i suverenitet i brine se o sigurnosti cijele Europe - istaknula je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Prema njezinim riječima, nova migrantska kriza mogla bi nastati u slučaju da Turska pusti migrante prema Europi ili se otvore nova krizna žarišta na Bliskom istoku.

Upitan očekuje li novi migrantski val na hrvatskim granicama, kao što je bio onaj 2015. godine, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odgovorio je da se to neće dogoditi. Prema njegovim riječima, policija je odlično opremljena i strukturirana za zaštitu granica i borbu protiv ilegalnih migranata. No, u slučaju dolaska više desetaka tisuća migranata na hrvatsku granicu to neće biti dovoljno da im se onemogući ulazak u Hrvatsku.

Ministar obrane Damir Krstičević tvrdi da je vojska spremna pomoći policiji u slučaju potrebe zaštite granica. Na pitanje je li Vlada zauzela stav da u slučaju nove velike migrantske krize neće dopustiti migrantima prolaz kroz Hrvatsku, odgovara kako je stav Vlade da osigura sigurnost granice i hrvatskih građana. Na mogućnost da se i vojska uključi u nadzor granice i "borbu" s migrantima osvrnuo se i viceadmiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera Hrvatske vojske. Prema njegovim riječima, to nije nimalo jednostavna stvar: "Vojnici se prethodno moraju obučiti za tu zadaću."

MIGRANTSKA KRIZA
Inače, Međunarodna konferencija "Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama" održana je u organizaciji Jutarnjeg lista i Ministarstva obrane. Bez obzira na istaknute pozitivne aspekte sigurnosti, ministar Krstičević nije bio baš optimističan glede budućnosti. "Očekuju nas još veće krize i sigurnosna situacija će biti još lošija. I na to moramo biti spremni. Ne smijemo čekati, već moramo djelovati proaktivno i biti spremni na te izazove. Novi trendovi traže od nas da budemo brži, bolji i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnju. Oni gledaju kako biti ispred sigurnosnih sustava i računaju na naš ustaljen način promišljanja. Stoga je naša obveza razmišljati izvan tih ustaljenih okvira, misliti out of box, poticati kritičko i kreativno razmišljanje, promišljati razne scenarije. Samo tako možemo uspjeti", naglasio je Krstičević.

Ministar Božinović posebno naglašava da je u protekle dvije godine utrošeno više od 320 milijuna eura u više desetaka projekata opremanja policije, vatrogasaca i Gorske službe spašavanja, a sve u cilju poboljšanja sustava domovinske sigurnosti na terenu. Najveći dio tog novca je iz fondova EU-a. Prema njegovim riječima, u novom financijskom razdoblju do 2027. godine Hrvatska bi na raspolaganju mogla imati oko milijardu i pol eura za opremanje svih državnih i privatnih sastavnica domovinske sigurnosti. U tom kontekstu je istaknuo skoro kadrovsko, zakonsko i materijalno jačanje sustava civilne zaštite. Govoreći o međunarodnoj suradnji, Božinović je posebno istaknuo svoj nedavni posjet Izraelu, gdje je s predstavnicima izraelskih institucija potpisao ugovore o suradnji hrvatske i izraelske policije u borbi protiv terorizma, ali i o suradnji u borbi protiv kibernetičkog kriminala.

Na probleme kibernetičke sigurnosti osvrnuo se i Olivier Onidi, zamjenik generalnog direktora za sigurnost, migracije i unutarnje poslove Europske unije. "Kibernetička sigurnost u tradicionalnom obliku na sebe preuzima stabiliziranje odgovora na sve kibernetičke ugroze, ali moramo odgovarati i na sve suptilnije napade, kao što su pokušaji upletanja u izborne procese, i tu računamo na naše članice poput Hrvatske da nastoje jačati svoje snage... Kad Hrvatska preuzme čelnu ulogu osiguravanja novog dogovora na razini EU oko migracija, možete pomoći da okončamo ilegalne migracije i da pronađemo mehanizme zaštite onih kojima je zaštita potrebna. Prvi će pokušaj biti da se na razini EU-a usuglasimo oko mjera kako bismo izbjegli krizu iz 2015. godine", izjavio je Onidi.

Prema riječima direktora Uprave za operacije i planiranje NATO IMS, generala Timothyja Bevisa, "sustav domovinske sigurnosti postat će jedan od vodećih primjera okupljanja svih zaduženih za sigurnost. Pozdravljam donošenje priručnika o domovinskoj sigurnosti, a to je povezano sa svim priručnicima koji postoje u Savezu, ali i UN-u, Svjetskoj banci itd.".

Kad je riječ o migrantskoj krizi, problem nije nimalo jednostavan i bezazlen, naročito ima li se u vidu propusnost granice s Bosnom i Hercegovinom. Dodatnu napetost prouzročio je i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji je ponovno prije nekoliko dana optužio hrvatsku policiju da ilegalno ulazi na teritorij BiH vraćajući ilegalne migrante te je upozorio kako će to biti spriječeno pod svaku cijenu: "To znači da ćemo stati na našu granicu, ne dati ni jednoj stranoj vojnoj ili policijskoj sili da ulazi unutar BiH. Koristeći ustav i zakone BiH, mi smo dužni zaštititi teritorijalni integritet. Mi smo na granici, ne možemo samo stajati i mirno gledati da neko prolazi. Poručujem hrvatskoj strani: zaustavit ćemo to po cijenu konflikta", kazao je Mektić.

Nakon BiH tu je i pitanje Italije, kao još jednog od migrantskih uporišnih odredišta, jer nakon izlaska iz Vlade desničarske stranke Mattea Salvinija ilegalni migranti ponovno imaju slobodan prolaz kroz Italiju. Primjerice 15. rujna nova ljevičarska talijanska vlada dopustila je "brodu za spašavanje" koji je prevozio 82 ilegalna migranta da priđe otoku Lampedusa, nakon gotovo tjedan dana na moru. Očekuje se da će mnogi od onih koji su se nalazili na brodu Ocean Viking, kojima upravlja nevladina organizacija SOS Méditerranée i Liječnici bez granica, biti premješteni u druge zemlje, a Njemačka i Francuska obećale su primiti 25 posto ilegalnih putnika, javlja Politico. Talijanski ministar vanjskih poslova, Luigi Di Maio, ustvrdio je da ovaj potez nije nagovijestio povratak politike "otvorenih luka". No, to predstavlja veliku promjenu tvrdog stava prethodne koalicijske vlade između populističkog Pokreta 5 zvijezda Di Maia i suverenističke desne Lige Mattea Salvinija. No vratimo se u Hrvatsku, vezano uz širi kontekst sigurnosti. Podsjetimo, nakon Strategije nacionalne sigurnosti Hrvatski sabor je 2017. donio i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti te se na taj način realizira program Vlade u području nacionalne sigurnosti, a cilj je Zakona uspostava učinkovitog Sustava domovinske sigurnosti kao odgovora na suvremene ugroze i rizike. Misija sustava Domovinske sigurnosti je graditi sigurnosno okruženje i štititi i promovirati nacionalne interese Republike Hrvatske, vodeći skrb o zaštiti ljudi, gospodarstva, infrastrukture, prirodnih resursa državnog teritorija kao pretpostavci ukupnog prosperiteta i dobrobiti građana. Uspostavom Sustava domovinske sigurnosti moraju se osigurati uvjeti za usklađeno, koordinirano upravljanje sigurnosnim rizicima - od prepoznavanja prijetnji i procjene rizika do poduzimanja mjera i aktivnosti kako bi se rizici uklonili ili smanjili na prihvatljivu mjeru, ističu u MORH-u. Inače, Sustav domovinske sigurnosti čine središnja tijela državne uprave nadležna za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, civilnu zaštitu, zaštitu okoliša, zdravstvo, financije i pravosuđe, uključujući i tijela iz njihova djelokruga te tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, središnja tijela državne uprave koja u svojem djelokrugu imaju kritične infrastrukture, uključujući i tijela iz njihova djelokruga koja sudjeluju ili mogu sudjelovati u aktivnostima procesa upravljanja sigurnosnim rizicima te druga središnja tijela državne uprave. Središnje tijelo Sustava domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost.

UPRAVLJANJE KRIZOM
Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti ima pak zadaću predložiti Vladi donošenje odluke o proglašenju krize i formiranje stožera za upravljanje krizom, što do sada nije bilo regulirano.

Stoga su i ciljevi prve međunarodne konferencije "Domovinska sigurnost i upravljanje krizama" bili analizirati postignuća i područja mogućih poboljšanja sustava domovinske sigurnosti od donošenja Zakona o sustavu domovinske sigurnosti pa do danas te upozoriti na daljnji smjer razvoja. Također, jedan od ciljeva bio je upoznavanje s vrstama i izvorima kriza za koje se moramo pripremiti kao država i društvo, odlikama i oblikovanjem učinkovitog upravljanja u krizama odnosno kriznom upravljanju, potrebnim sposobnostima, nacionalnim i međunarodnim odgovorima, naučenim lekcijama i izazovima iz suvremenih kriza te kriznim komuniciranjem. Jedan od vrlo važnih ciljeva bio je i upoznati se s NATO i EU sustavom upravljanja u krizama, trenutačnim stanjem, smjernicama i vizijom razvoja te dobiti vrijedne upute, smjernice i savjete za razvoj nacionalnog priručnika za upravljanje u krizama prema već postojećim svjetskim i europskim standardima.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
SOA i Europol u akciji
Početkom rujna i ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije Daniel Markić te zamjenik ravnatelja poljske sigurnosne službe ABW Bernard Boguslawski održali su sastanak s direktoricom Europola Catherine De Bolle u sjedištu Europola u Den Haagu. Sastanak je održan u sklopu aktivnosti EU projekta jačanja institucionalnih kapaciteta na području nacionalne sigurnosti kojeg zajednički provode SOA i Centar izvrsnosti za prevenciju terorizma poljske sigurnosne službe ABW. Na sastanku su se razmatrala aktualna sigurnosna pitanja poput međunarodnog terorizma, organiziranog kriminala i ilegalnih migracija. Europski policijski ured (Europol) agencija je EU-a za provedbu zakona čija je zadaća pomagati tijelima za provedbu zakona u državama članicama EU-a.
DAMIR KRSTIČEVIĆ: Očekuju nas još veće krize i sigurnosna situacija će biti još lošija. I na to moramo biti spremni. Ne smijemo čekati.
TIMOTHY BEVIS: Sustav domovinske sigurnosti postat će jedan od vodećih primjera okupljanja svih zaduženih za sigurnost.

PETAR KUREČIĆ

Salvini je pomogao stabilnosti Unije

Unatoč pogoršanim odnosima s Rusijom, Europi ipak ne prijete teritorijalni, tradicionalni izazovi sigurnosti u smislu frontalnog napada na njezine granice - kaže dr. sc. Petar Kurečić, te dodaje:

- Uloga NATO-a u Europi, u državama koje su članice i Europske unije, općenito je pozitivna, ali NATO više nije ultimativni jamac obrane Europe, upravo zbog odsutnosti teritorijalnih ugroza i drukčijeg viđenja uloge Europe i NATO-a u istoj američkog predsjednika Trumpa, koji poziva na veće europsko obrambeno izdvajanje, u prijevodu kupnju američkog oružja, kako bi se kompenzirao jaz između američkih izdvajanja u naoružanje i europskog. Najveće ugroze europskim granicama su ilegalni imigranti i teroristi te krijumčari ljudima, drogom i oružjem. Ove sigurnosne izazove ne može rješavati NATO, posebno ne samostalno, što ne umanjuje njegovu ulogu jamca sigurnosti i mehanizma suradnje. Europska unija, u suradnji s ostalim voljnim europskim državama, mora biti sposobna samostalno se učinkovito boriti protiv suvremenih izazova sigurnosti.

TURSKOJ TREBA POMOĆI

Potrebna je tijesna suradnja s državama Zapadnog Balkana, od kojih su Albanija i Crna Gora članice NATO-a, te s državama Magreba i šire regije Bliskog istoka. Iz kontinuiranog prolaska desetaka tisuća ilegalnih migranata kroz države Zapadnog Balkana, ali i neke članice EU-a (Grčku, Bugarsku), očito je da zaštita granica EU ne funkcionira dovoljno dobro. Potrebno je jačati ulogu FRONTEX-a i izdvajati veća sredstva za isti te mu povećati ovlasti. EU ovdje mora pokazati da je više, a ne manje od zbroja svojih država članica te da granice može štititi jednako učinkovito ili učinkovitije nego svaka njezina država članica kada Unije ne bi bilo. Balkanska ruta još nije zatvorena na način kako bi trebala biti, a države Zapadnog Balkana, ako žele dalje napredovati prema članstvu u EU-u, moraju, uz pomoć EU-a, učiniti mnogo veće napore na zatvaranju balkanske rute.

Što znači odlazak Mattea Salvinija iz talijanske vlade, kad se, između ostalog, radi o migrantima?

- Matteo Salvini je autentični politički vođa, koji trenutno ima podršku oko trećine talijanskog elektorata. Usprkos osebujnom političkom stilu koji u sebi nosi crte populizma, rezultati u zaustavljanju ilegalne migracije na tzv. mediteranskoj ruti za vrijeme njegova mandata bili su impresivni. Usprkos stalnim kritikama iz Bruxellesa, Pariza i Berlina, na koje je žestoko odgovarao, nije odustajao od svoje politike, te je time, paradoksalno, pomagao stabilnost EU-a i smanjivao jačanje populizma i ksenofobije, smanjujući broj ilegalnih migranata te zbog toga i sam politički profitiravši. Salvinijeva nasljednica na čelu ministarstva unutarnjih poslova visokoprofesionalna je osoba, međutim, kao i većina novih ministara u sadašnjoj vladi Talijanske Republike, nema političku težinu i realnu moć. Stoga su njene mogućnosti djelovanja i suzbijanja otpora čvrstoj politici prema ilegalnoj imigraciji tj. krijumčarima ljudi i NGO-ima koji se bave dovoženjem migranata u Europu manje. Posljedica toga je i povećani priljev ilegalnih migranata u Italiju, na kritici čega će Salvini sigurno graditi daljnji vlastiti politički angažman.

Svako malo oglasi se i turski predsjednik Erdogan, prijeteći Europskoj uniji s masom izbjeglica koje su stacionirane u turskim kampovima. Erdogan proziva EU da se ne drži dogovora...?

- Vjerujem da će se Turska i EU uspjeti dogovoriti oko daljnjeg zadržavanja migranata u Turskoj. Europska unija naprosto mora naći sredstva i pojačati obranu granica te Turskoj pružiti svu realno moguću, toliko potrebnu pomoć. Također i državama poput Libanona. Slobodan, potpomognut prolazak migrantskog vala od Turske dalje u Europu 2015. i 2016. g. bio je pogreška, koja se više ne smije ponoviti jer bi ugrozila minimum toliko krhke kohezije u Europskoj uniji i dovela do daljnjeg porasta desnog populizma, ksenofobije i ekstremizma. Osim ove najave turskog predsjednika, posebno je opasna i najava američkog predsjednika Trumpa da će osumnjičene teroriste IS-a pustiti iz Sirije na europske granice, kako bi se pokušali vratiti u Europu, otkud su i otišli u Siriju boriti se na strani džihadista. Europska unija mora ovo spriječiti pod svaku cijenu. Osumnjičenici za terorizam trebaju biti predani vlastima na čijem su teritoriju osumnjičeni za počinjenje zločina, tj. sirijskoj vladi, kojoj treba pružiti pomoć u njihovu zatvaranju te kaznenom procesuiranju.

NAJUGROŽENIJA ČLANICA

Koliko su, uzimajući sve u obzir, hrvatske granice sigurne? Koliko će pritom na ulazak u šengenski prostor otegotna okolnost biti problem s migrantima u okruženju, napose na granici s BiH?

- Schengenski mehanizam je pred velikim izazovima. Treba potporu i nadopunu od država članica. Države koje su dio prostora kretanja Schengena i na svojim posve šengenskim granicama primjenjuju kontrole i naoružane patrole, što je vidljivo u putovanjima kroz Europu, npr. na slovensko-austrijskoj, austrijsko-njemačkoj granici itd. Migrantska kretanja na tzv. balkanskoj ruti svakako će i dalje otežavati prijem Hrvatske u šengenski prostor, a hrvatskim državljanima i ostalim putnicima u tranzitu produljivati putovanja prema jezgri EU-a kopnenim prijevozom te izazivati neugodne osjećaje prilikom pojačanih kontrola. Hrvatska je trenutno jedna od najugroženijih država članica EU-a kad su u pitanju ilegalne migracije jer se nalazi na tzv. balkanskoj ruti, koja nije dovoljno zatvorena. Hrvatska je zbog svog specifičnog oblika teritorija ujedno i država s izuzetno dugom vanjskom kopnenom granicom Europske unije te je zbog uskog koridora svog teritorija između Bosne i Hercegovine i Slovenije idealan tranzitni prostor ilegalnih migranata.

Hrvatske vlasti, a posebice policija, bore se protiv ilegalnih migracija i bilježe uspjehe, a stječe se dojam da vlada visoka razina beskompromisnog profesionalizma, čija je personifikacija ministar unutarnjih poslova Božinović. Hrvatskoj je u ovome potrebna daljnja potpora Europske unije. Bilo bi dobro i kad bi hrvatski sudovi krijumčare ljudima osuđivali na maksimalno moguće zatvorske kazne brzim presudama, a ne neke od njih puštali na slobodu, samo uz novčane kazne. (D.J.)

Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: INFLACIJA PREDSJEDNIČKIH KANDIDATA (II.)

Željko Riha: Lošem kandidatu nikakav PR ne može pomoći

AERONAUTIČKI BIZNIS

I Hrvatska gleda u svemir

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana