Zbog šverca duhana u zemljama balkanske krijumčarske rute: Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu, godišnje se izgubi više od 306,7 milijuna eura poreznih prihoda. Samo u Hrvatskoj godišnje izgubljeni porezni prihodi dosežu 120 milijuna eura.

To su pokazali rezultati projekta "Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti – BalkanSmugg”, kojeg je proveo Ekonomski institut Zagreb, a financirala ga je fondacija PMI IMPACT.


U projektu je u 2018. provedena i anketa o stavovima i navikama pušača kod kupnje cigareta na sivom tržištu i mišljenju građana o ilegalnoj trgovini cigaretama i drugim duhanskim proizvodima. U svakoj od sedam zemalja anketirano je 3000 odraslih građana. Pokazalo se da u Hrvatskoj ima 32,5 posto pušača od kojih se njih 7,6 posto snabdijeva na sivom tržištu. To je manje od prosjeka sedam ispitanih zemalja koji iznosi 11 posto. Raširenost pušenja u zemljama koje su bile predmet ankete varira od 25 posto u Sloveniji do 43 posto u BiH. Tvornički proizvedene cigarete najpopularniji su duhanski proizvod za 88 posto pušača, a njih 15 posto koristi rezani duhan za motanje ili punjenje vlastitih cigareta.


Rezani duhan sa sivog tržišta zamjenski je proizvod za cigarete koje se legalno prodaju, posebice u Hrvatskoj, gdje rezani duhan čini 89 posto sivog tržišta. U Hrvatskoj se, kako je istaknuto na predstavljanju istraživanja, dostupnost cigareta na sivom tržištu smanjila, no dostupnost rezanog duhana u posljednje se vrijeme povećala, što se onda manifestira relativno visokim udjelom rezanog duhana u ukupnom ilegalnom tržištu duhanskih proizvoda. Iako je više od polovine građana svjesno da je kupnja na sivom tržištu ilegalna, veće kazne potaknule bi samo pet posto pušača da prestanu kupovati na taj način. Istovremeno, više od polovine građana smatra da prodaja duhanskih proizvoda od krijumčara nije dovoljno kažnjavana. Kao glavni razlog ilegalne kupnje duhanskih proizvoda osam od deset pušača koji kupuju na sivom tržištu naveli su povoljniju cijenu.

Anketa je pokazala i da su cijene duhanskih proizvoda u svih sedam zemalja znatno niže od prosjeka EU-a, ali se i značajno razlikuju među njima samima, što je dodatan poticaj za krijumčarenje. Slovenija se tako kao najskuplje tržište duhanskih proizvoda nalazi na 68 posto prosjeka EU-a. U Sloveniji cijena deset kutija jednog brenda cigareta iznosi 40 eura, u Hrvatskoj 36 eura, a u Srbiji te BiH 26 eura. Stoga je praksa prekogranične kupnje cigareta najraširenija upravo u Sloveniji i Hrvatskoj. Razlog za tako velike razlike u cijenama cigareta, kako je rečeno na predstavljanju projekta, treba tražiti prije svega u razlikama u visini trošarina na cigarete i drugih poreza među zemljama. Istovremeno, razlika u cijeni legalnih cigareta i ilegalnih duhanskih proizvoda unutar jednog tržišta još je veća - cigarete napravljene iz ilegalno kupljenog rezanog duhana koštaju samo desetinu cijene od iste količine tvornički proizvedenih cigareta koje se regularno prodaju u Hrvatskoj. Primjerice, kilogram duhana na tržnici (siva zona) može se kupiti za 120 kuna, od čega se može smotati 1000 cigareta. To je ekvivalent otprilike 60 kutija cigareta, čija bi cijena bila oko 1600 kuna. Ta razlika u cijeni glavni je motiv za krijumčarenje cigareta i bujanje sivog tržišta.


Jelena Budak, jedna od autorica istraživanja, kazala je i kako je moguće očekivati da će porast cijena cigareta još dio potrošača gurnuti na sivo tržište.
Anketa je pokazala da se u svim anketiranim zemljama dohodak ostvaren od krijumčarenja duhana procjenjuje na više od 200 milijuna eura godišnje, a u Hrvatskoj na 32 milijuna eura. Procjena ukupnih negativnih učinaka sivog tržišta duhana na hrvatsku ekonomiju, pokazala je znatne gubitke za gospodarstvo, državni proračun i industriju. Procjenjuje se da krijumčarenje duhana Hrvatskoj svake godine prouzroči gubitak 1,3 milijarde kuna godišnje bruto dodane vrijednosti. Autori projekta ističu i kako bi se više od 7500 radnih mjesta moglo otvoriti u okviru hrvatskog gospodarstva uklanjanjem sivog tržišta duhana.