Ekonomija
SVINJOGOJCI NA ISTOKU POMNO PRATE ASK U SRBIJI

Užurbano kolju svinje jer
strahuju od širenja kuge
Objavljeno 26. rujna, 2019.
Svinjama bez biosigurnosti obvezan klinički pregled prije klanja i prodaje

Atmosfera straha i nepoznanica oko afričke svinjske kuge te bojazan od njezinog širenja iz Srbije, vlada ovih dana u dijelu županjske Posavine, Cvelferiji, na tromeđi RH, Srbije i BiH. Svinjogojci strahuju od pustošenja u svinjcima zbog blizine ASK-a u Srbiji, pa sve više njih, kaže Antun Golubović iz Đurića, užurbano kolje, i dva mjeseca prije sezone.- Narod se boji takvih bolesti, pa misli da je bolje na vrijeme zaklati, nego da mu svinje eutanaziraju - kaže Golubović. Jer ASK i na samo jednoj životinji znači eutanaziju cijelog uzgoja i druge stroge mjere. - A moja trenutačna proizvodnja vrijednosti je oko 400.000 kuna, pa zamislite koji bi to za mene bio udarac. Tek smo se oporavili od poplava, prije toga klasična svinjska kuga, prethodila joj je trihinela, a sada ovo - zdvaja Golubović.

Eutanazija
- Strah nas je, ne znamo što će se događati ako se bolest pojavi, svašta se priča. Čujemo da je jedinicama lokalne samouprave (JLS) dan naputak o kontejnerima za animalni otpad, mnogo je nepoznanica, a to je nama na vratima - kaže Golubović.
Bojazan je i od sajmova u Rumi i Šidu u listopadu, da mogu potencirati širenje ASK-a. Tragom takve atmosfere na istoku potražili smo u Ministarstvu poljoprivrede službene informacije o preventivi, mjerama i stanju, a gdje podsjećaju da je iz Srbije zabranjen uvoz živih svinja i svježeg mesa u RH.
- Na snazi je i obveza pregleda vozila za prijevoz živih životinja, na ulaznim točkama u EU, RH te ona koja potječu iz Moldavije, Bjelorusije, Rusije, Ukrajine i Srbije radi provjere provedenog čišćenja i dezinfekcije i radi smanjenja unosa virusa u RH - dodaju u Ministarstvu, i nastavljaju da je ASK virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja, što se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a čija smrtnost može doseći i 100 % životinja u uzgoju.
- Nije opasna za ljude i druge životinje, naime od nje obolijevaju samo svinje. Virus je izrazito otporan na vanjske uvjete, ostaje dugotrajno u okolišu na zaraženom području čime je iskorjenjivanje i sprječavanje širenja na druga područja otežano. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK-a te nema drugog načina iskorjenjivanja osim usmrćivanja svih životinja na zaraženom gospodarstvu, uz dodatne mjere na zaraženom i ugroženom području. U trendovima širenja bolesti najveću ulogu ima ljudski faktor i populacija divljih svinja - ističu u Ministarstvu. Svinjogojcima su još prije naređene biosigurnosne mjere poput dezinfekcijskih barijera, ograđivanja farmi, posebne odjeće i obuće samo za farmu itd., a farmeri traže i da im radnici ne budu lovci, itd. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je provedba biosigurnosnih mjera isključivo obveza posjednika svinja, kao i suradnja s veterinarima. - Samo pravovremenom reakcijom i žurnom prijavom veterinaru u slučaju primjećivanja bilo kakve promjene u ponašanju svinja, moguće je pravovremeno intervenirati i spriječiti velike štete u cijelom sektoru - poručuju u Ministarstvu.

Bez mjera
- Čujemo da načelnici idu na edukacije, a spominje se i veterinarski pregled na OPG-u, što košta, a da bi se smjelo klati - kaže Golubović. U Ministarstvu odgovaraju da će gospodarstva koja provode biosigurnosne mjere svinje moći stavljati u promet i klati na svom domaćinstvu bez ograničenja.
- Za gospodarstva na kojima se ne primjenjuju te mjere obvezan je klinički pregled, što uključuje pregled svih svinja na njemu, kao i pregled propisanih evidencija, registar svinja na gospodarstvu, podaci o liječenju životinja, i dr. Obvezno ga je provesti unutar 24 sata prije prodaje/klanja na svom domaćinstvu - poručuju u Ministarstvu. Cijena pregleda određena je prema veličini farme, utrošku vremena i radu veterinara.
- Gospodarstva bez provedbe biosigurnosti vrlo su rizična za unos i širenje virusa te je rizik moguće umanjiti samo kliničkim pregledima svinja prije premještanja/klanja, upozoravaju u resoru gdje imaju odgovor i na postavljanje kontejnera za animalni otpad, pozvane su sve JLRS za maksimalno uključivanje u provedbu biosigurnosti, a kontejneri će uvelike smanjiti rizik od širenja ASK. Dok svinjogojci strahuju od širenja bolesti, Zavod za statisiku objavio je da su u 2018., u odnosu na 2017., pozitivni trendovi u stočarstvu najviše ostvareni upravo u svinjogojstvu, uz rast za 5,8 %, no i veći uvoz svinja za 12,5 %. Suzana Župan
Nemoguće unaprijed odrediti zaraženo područje
Na upit svinjogojaca o krugu u kojem idu mjere na zaraženom području, u Ministarstvu odgovaraju da kod određivanja mjera u slučaju pojave ASK-a na nekom gospodarstvu nije moguće unaprijed odrediti zaraženo područje (u krugu od minimalno tri kilometra), koje je uključeno u ugroženo područje (u krugu od min. deset kilometara), oko mjesta izbijanja bolesti. Kod određivanja tih područja uzimaju se u obzir rezultati epidemiološkog istraživanja, zemljopisni položaj, osobito prirodne ili umjetne barijere, položaj i udaljenost gospodarstava, shema kretanja i trgovine svinjama, broj klaonica i postrojenja za obradu lešina/trupova, te objekti i postrojenja, broj raspoloživog osoblja za kontrolu kretanja i premještanja svinja unutar ovih područja, osobito onih koje se moraju premjestiti s gospodarstva podrijetla radi usmrćivanja.
Gospodarstva koja provode biosigurnost svinje mogu prodavati i klati na svom domaćinstvu bez ograničenja
Možda ste propustili...

NAJVIŠE GRADIMO ZGRADE

Izdano više građevinskih dozvola

TTG TRAVEL EXPERIENCE RIMINI

Na sajmu u Italiji predstavljena Slavonija

NAJPOSJEĆENIJI JE GRAD ZAGREB

Na kontinentu turistički porasti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SPECIJALISTI ZA INTERNET STVARI

Dio svojeg poslovanja iz Njemačke sele u Osijek

2

NOVI RIZICI

Digitalne valute prijetnja stabilnosti

3

PROIZVODE PREDSTAVLJAJU IZLAGAČI IZ OSAM ZEMALJA

Na 23.sajmu SASO gotovo 900 brandova