S neto financijskom imovinom od 10.560 eura po glavi stanovnika u 2018. godini, Hrvatska je ostala na 33. mjestu na popisu najbogatijih zemalja, pokazuje Allianzovo deseto "Izvješće o globalnom bogatstvu", objavljeno u srijedu. Allianzovo izvješće detaljno analizira imovinu i dugove kućanstava u više od 50 zemalja diljem svijeta.

U prosjeku Hrvat je lani imao bruto financijsku imovinu od 14.924 eura, a obveze u visini od 4363 eura.

Prošle je godine neto financijska imovina u Hrvatskoj porasla za samo 3,8 posto, što je njezin najslabiji rast u proteklih sedam godina. Prema istraživanju Allianza, nešto više od milijun hrvatskih građana pripada kategoriji srednje klase.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila je prošle godine za četiri posto, na što je nešto više od stope rasta od 3,3 posto zabilježene godinu dana ranije. Za tako dobar rezultat ponajviše su zaslužni osiguranje i mirovine, koji čine četvrtinu ukupne financijske imovine i koji su ostvarili rast od 6,1 posto, ali to je, međutim, najslabiji rast u proteklih sedam godina, napominje se u izvješću. Bankovni depoziti čine više od polovine portfelja, a porasli su 4,4 posto, što je najviši njihov rast u proteklih sedam godina. S druge strane, prošle su godine vrijednosni papiri zabilježili razočaravajuće nisku stopu rasta - tek 0,5 posto.

Rast obveza iznosio je 4,6 posto, što je potvrda daljnje normalizacije nakon godina tijekom kojih su hrvatska kućanstva smanjivala svoj dug: u razdoblju između 2011. i 2016. godine njihov je dug pao za deset posto. Omjer zaduženosti kućanstava na kraju prošle godine iznosio je 35,3 posto, što je oko sedam postotnih bodova niže od rekordno visokog duga iz 2010. godine, kaže se dalje u izvješću.

Globalna bruto financijska imovina kućanstava smanjena je lani za 0,1 posto, odnosno ostala je gotovo nepromijenjena, na 172,5 bilijuna eura. Prema bruto imovini najbogatiji su lani bili Švicarci, u prosjeku s 266.320 eura financijske imovine, što je 0,9 posto manje nego preklani. Slijedi SAD, s prosječno 227.360 eura bruto financijske imovine po glavi stanovnika ili 0,9 posto manje nego lani.

Bruto financijska imovina kućanstava u istočnoj Europi 2018. godine skočila je za osam posto, što je prvi put od 2011. godine da je ta regija rasla brže od dvije ostale regije u razvoju, Latinske Amerike (plus 7,1 posto), i Azije, bez Japana (minus 0,9 posto). Takav snažan rast, međutim, rezultat je ponajviše brzog rasta u zemljama nečlanicama EU-a, poput Turske i Rusije. H