Hrvati najviše duguju telekomima - njih čak 92.227 ili 40 posto od ukupnog broja blokiranih, slijede oni koji duguju državi, njih 62.804. Iako u Hrvatskoj, u skladu s europskim trendovima, raste broj pravovremenih plaćanja, čak 81 posto u odnosu na prošlogodišnjih 77, i dalje kasni s plaćanjem svakog petog računa, ili se on uopće ne plati. Pokazuju to rezultati istraživanja o navikama plaćanja "European Payment Practices" koje EOS Grupa provodi već 12 godina zaredom i koji su predstavljeni na konferenciji "Kultura (ne)plaćanja i (ne)prilike za hrvatsko gospodarstvo".

Istraživanje je pokazalo da svega osam posto anketiranih domaćih kompanija smatra da će se pozitivan trend zadržati, dok je 2018. to očekivalo njih 20 posto. "Unatoč tome što su objektivni pokazatelji navika plaćanja bolji, subjektivni dojmovi i strahovi ne čude, posebice ako znamo da se sve glasnije najavljuje nova globalna recesija. Budući da jednoj Njemačkoj više ne ide tako dobro, što možemo očekivati za Hrvatsku koja se od posljednje recesije oporavljala dvostruko dulje u odnosu na ostatak svijeta i koja ponovno donosi novu zakonsku regulativu koja će dodatno otežati naplatu", ističe direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski, dodajući kako bi i najavljeni prijedlog Ovršnog zakona mogao imati efekt bumeranga.

- Ovaj Ovršni zakon nije rješenje za blokirane građane, problem treba početi rješavati od samog početka. Primarno je definirati socijalne kriterije, strogo odijeliti osobnu odgovornost od društvene solidarnosti kako bi porezni obveznici znali gdje odlazi njihov novac, a ne da se milijunski iznosi opraštaju ljudima kojima ne trebaju biti oprošteni - kazao je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu u predavanju "Novi ovršni zakon – korak naprijed ili dva unatrag“, dotaknula se manjkavosti novog prijedloga, istaknuvši da se ovršni postupak neće ubrzati, pojednostaviti, niti pojeftiniti zbog niza novih radnji. "Stvorila se percepcija da je Ovršni zakon sredstvo za rješavanje problema blokiranih, ali nismo uzeli u obzir socijalne kriterije, nitko ne analizira stvarne razloge prezaduženosti građana. Treba se brinuti za socijalno ugrožene građane, ali ne na teret svih drugih. Pogledamo li strukturu blokiranih građana, najveći broj njih ima dugovanja prema telekomima, čak 40 posto, dok četvrtina ima neplaćene obveze prema državi zbog kazni za prekršaje, dakle ovdje ne govorimo o socijalno ugroženim građanima. Primarna funkcija Ovršnog zakona jest prisilna naplata tražbine", kazala je Maganić.

Okupljeni poduzetnici izrazili su zabrinutost za poslovanje koje direktno ovisi o mogućnostima naplate potraživanja, a njihove probleme u žustroj raspravi najbolje je sažeo vlasnik i direktor tvrtke Kaanan Zvonko Popović. "Za mene su i novi i stari Ovršni zakon podjednako loši i tjeraju nas da poslovanje selimo izvan granica RH. To je ujedno i razlog zašto Hrvatsku zaobilaze strani investitori", rekao je Popović.
I.Bošnjak