Mesna industrija Braća Pivac iz Vrgorca (MI Braća Pivac) 9. rujna ove godine objavila je priopćenje u kojem je iskazana namjera objave ponude za preuzimanje trgovačkog društva Kraš d.d.U priopćenju se navodi da su započeli pregovori između MI Braća Pivac i trgovačkog društva Kraš-ESOP s ciljem uspostavljanja zajedničkog djelovanja prema preuzimanju ciljanog društva Kraš. Ako dogovor s Kraš-ESOP-om ne bude postignut, MI Braća Pivac najavljuje da će samostalno objaviti ponudu za preuzimanje ciljanog društva. Objava je izazvala buru na domaćem tržištu kapitala. MI Braća Pivac otkupljivao je dionice Kraša duže vrijeme i nakon posljednje dokapitalizacije postao najveći pojedinačni dioničar, dostigavši 30,73 % vlasničke strukture. Bilo je samo pitanje vremena kada će MI Braća Pivac pokušati preuzeti Kraš, koji mu je zanimljiv jer čini prepoznatljivu tvrtku na domaćem tržištu i tržištu okruženja. Kraš ima proizvodne i prodajne jedinice u Bosni i Hercegovini (Mira u Prijedoru, Kraš trgovina u Širokom Brijegu), Sloveniji (Krašcommerce u Ljubljani), Srbiji (Kraš Commerce u Beogradu), Makedoniji (Kraškomerc Kraš u Skopju) i Hrvatskoj (Karolina u Osijeku), koje konsolidira u svoje poslovne izvještaje. Ukupni konsolidirani prihod grupe Kraš u 2018. iznosio je milijardu kuna, netodobit 50,9 milijuna kuna, a zapošljava 2607 radnika. MI Braća Pivac je u 2018. imao prihode od 1,5 milijardi kuna i zapošljavao 1944 radnika. Preuzimanjem tvrtke Kraš MI Braća Pivac bi po prihodu i broju zaposlenih postao najveća prehrambena industrija u RH nakon Fortenova grupe. Prema nekim analitičarima, posljednji su događaji vezani uz Fortenova grupu i model isplate graničnog duga, pri čemu se Kraš u preglasavanju svrstao na suprotnu stranu, bili ključni okidač za MI Braća Pivac da objavi namjeru preuzimanja najvećeg hrvatskog konditora. Kraš je u javnosti poznat po provedbi ESOP programa, gdje je radničko dioničarstvo trideset godina odolijevalo različitim pokušajima nasrtanja i preuzimanja tvrtke. Kraš-ESOP je donedavno tvrdio da MI Braća Pivac pokušava neprijateljski preuzeti Kraš.

Otkud se odjednom razvila velika ljubav između MI Braća Pivac i Kraš-ESOP-a, jer u poslovnom svijetu prevladavaju interesi? Postavlja se pitanje mogu li braća Pivac preuzeti Kraš bez dogovora s Kraš-ESOP-om.
ESOP (Employee Share Ownership Plan) u literaturi se definira kao poseban financijski plan s poreznim olakšicama kojim se zaposlenike uključuje u kupnju dionica poduzeća u kojem rade. Ciljevi su povećanje vlasništva zaposlenih, primanja (dohotka), motivacije za rad, društvene sigurnosti radnika. Sve su to ciljevi participativne ekonomije, u kojoj se želi postići održiva sinergija usklađenih interesa svih dionika u stvaranju profita poduzeća, počevši od dobavljača, kupaca do financijskih institucija, države, menadžmenta i zaposlenika. ESOP je originalno osmišljen u SAD-u početkom 20. stoljeća, kada su se uvidjele prednosti ulaganja u otvorene uzajamne fondove (trustove) i to se pokušalo prenijeti i iskoristiti provedbama ESOP programa u svrhu povećanja socijalne sigurnosti radnika. Za pokretanje ESOP programa u SAD-u treba prihvatiti porezno kvalificirani plan i donijeti odluku o osnivanju otvorenog uzajamnog fonda. Dokumenti se dostavljaju poreznoj upravi za ishođenje potvrde na temelju koje će članovi ESOP programa ostvariti porezne olakšice. Kod originalnog ESOP programa poduzeće emitira nove dionice ili stječe vlastite dionice (najčešće do 20 % vlasničke strukture), koje plaća vlastitim sredstvima. Otplaćene dionice poduzeće prenosi u novo ESOP poduzeće, čiji su osnivači i članovi sami radnici. Dionice se prenose na individualne račune radnika koji njima pokreću rad otvorenog uzajamnog fonda kojim upravlja ESOP poduzeće. Dionice otplaćuju poduzeću u kojem rade, a ono na kraju poslovne godine dioničarima isplaćuje dividendu na individualne račune. Radnici njome otplaćuju obveze po zajmu i vraćaju novac u poduzeće. Isplata dividendi za ESOP program oslobođena je poreza na kapitalnu dobit, a dioničari u ESOP programu ne plaćaju porez na dohodak jer je kupnja dionica u SAD-u porezno priznati rashod. Motivi za uvođenje ESOP programa najčešće su porezne olakšice, zaštita od neprijateljskog preuzimanja..., a nedostatci mogućnost gubitka kontrole nad poduzećem sa strane sadašnjih vlasnika; porezne zloupotrebe i manipulacije; veliki troškovi provedbe...

Do sada se u RH provelo desetak ESOP programa, među kojima se ističu vrlo uspješni (Adris grupa, Podravka, Itas-Prvomajska iz Ivanca). Među najbolje primjere pripada Adris grupa, koja formalno nije provela ESOP program, ali radnici koji su zadržali dionice i nisu ih odmah nakon stjecanja prodali, danas na investicijskim računima imaju visoke vrijednosti. Puno više medijskog prostora zauzeli su neuspješni primjeri provedbe ESOP programa u Elektroprometu i RVR (Redarstvo, vatrogastvo, rasadnik) d.o.o. iz Zagreba, u kojima su dioničari doslovce uništeni. Kraš-ESOP program primjer je uspješnog provedenog radničkog dioničarstva u RH. Priopćenje MI Braća Pivac o namjeri preuzimanja Kraša d.d. potaknulo je niz događaja na Zagrebačkoj burzi (ZSE). Istog dana stigla je obavijest Kraš-ESOP-a da je NO dao suglasnost direktorici društva za vođenje pregovora s MI Braća Pivac s ciljem sklapanja sporazuma o zajedničkom djelovanju, a prijedlog sporazuma će se poslati skupštini društva na davanje suglasnosti. Takav odgovor je očekivan. Kraš-ESOP treba ispitati kakve su namjere MI Braća Pivac i o tome podnijeti izvještaj skupštini. MI Braća Pivac u svom portfelju drži 460.522 redovite dionice Kraša (30,73 % vlasničke strukture), a Kraš-Esop 276.441 dionicu (18,45 % vlasničke strukture). Upisani temeljni kapital Kraša d.d. podijeljen je na 1.498.621 redovitih dionica nominalnog iznosa 400,00 kn. Za vlasničko preuzimanje MI Braća Pivac samostalno treba kontrolirati najmanje 749.311 dionica. MI Braća Pivac teško može preuzeti Kraš bez zajedničkog djelovanja s Kraš-ESOP-om i zbog toga traži potpisivanje sporazuma o zajedničkom djelovanju. Razlog tomu je što prvih deset top-dioničara kontrolira samo 60 posto vlasničke strukture Kraša, a 40 posto glasačkih prava u rukama je malih dioničara i većim dijelom u rukama radnika izvan ESOP programa. Uspostavom zajedničkog djelovanja MI Pivac i Kraš-ESOP mogu jednostavno preuzeti Kraš, koji je na dan 9. rujna u trezoru imao 75.401 vlastitu dionicu što čini 5,03 % vlasničke strukture. Za preuzimanje glasačkih prava u Krašu dovoljno je nadzirati 711.611 redovitih dionica, što čini 47,48 % vlasničke strukture i 50 % glasačkih prava. MI Braća Pivac i Kraš-ESOP, pod uvjetom zajedničkog djelovanja, trenutno kontroliraju 736.963 redovite dionice, što čini 49,18 % vlasničke strukture i 51,78 % glasačkih prava. Oni mogu zajednički odmah preuzeti društvo Kraš ako im nakon objave ponude ne stigne ni jedna dionica za otkup. U takvom raspletu događaja Kraš-ESOP može računati da će MI Braća Pivac preuzeti ulogu vodećeg dioničara, formirati novi nadzorni odbor i upravu te će u Kraš-ESOP-u imati partnera. Ako Kraš-ESOP odbije sporazum o zajedničkom djelovanju i MI Braća Pivac samostalno podnese javnu ponudu i uspije steći većinski vlasnički paket u Krašu d.d., mogu se očekivati napeti odnosi između vodećeg dioničara i radnika, među kojima će se izgubiti unutarnja sloga, što će dovesti do sukoba i najvjerojatnije do raspada ESOP-a. Odlučujuću ulogu u konačnoj odluci skupštine Kraš-ESOP-a imat će menadžment Kraša, koji ne sjedi prekriženih ruku. U srijedu, 11. rujna, održana je sjednica na kojoj je konstituiran novi nadzorni odbor Kraša. U pokušaju preuzimanja Kraša postavlja se pitanje je li postignut dogovor između uprava Kraša d.d. i MI Braća Pivac o zajedničkom djelovanju s Kraš-ESOP-om ili nije. Nakon priopćenja MI Pivac počele su se događati čudne stvari na Zagrebačkoj burzi, jer se pojavio treći igrač, koji se krije iza skrbničkog računa Raiffeisen Bank. Sve su glasnije špekulacije kako se u igru uvukao tzv. bijeli vitez po pozivu i uz odobrenje uprave Kraša d.d. Prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava, potencijalni preuzimatelji (MI Braća Pivac i Kraš-ESOP) do završetka procesa više ne mogu povećavati vlasnički udio u ciljanom društvu i obvezni su u javnoj objavi istaknuti pravednu cijenu preostalim dioničarima za otkup dionica. Ta cijena u ovom trenutku ne može biti niža od 427,00 kn. U razdoblju od 9. do 11. rujna skrbnički račun Raiffeisen Bank stekao je 26.399 redovitih dionica Kraša, plativši ih 5,3 milijuna kuna, skinuvši ih s ponude "ne pitajući za cijenu”. Zbog takvog pristupa cijena dionice Kraša podignuta je iznad 600,00 kn, a radnicima je na taj način poslana poruka da njihove dionice vrijede više od 427,00 kn. Ovaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica. Stanko Dabić