U sjeni kurikularne reforme, koja je s početkom nove nastavne godine ušla u sve škole, ostao je gorući problem ne samo prosvjete nego društva u cjelini - učenika je sve manje, gase se male škole, sve više učitelja ostaje bez posla. Imamo gotovo 45.000 učenika manje nego prije šest godina - najviše su ih izgubile Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.

Ove godine 137 hrvatskih škola nije upisalo ni jednog prvašića. U 14 ih je odbijen zahtjev za ustrojavanjem razreda s manjim brojem učenika. Čak 12 područnih škola od ponedjeljka je stavilo ključ u bravu - jedna od njih je u Brodskoj županiji. A jednako toliko škola u Vukovarsko-srijemskoj nije upisalo ni jednog prvašića. Ova županija novu školsku godinu dočekala je tako s rekordnim brojem tehnoloških viškova, najviše u cijeloj Hrvatskoj - zbog manjka djece čak 32 učitelja ostala su bez posla u svojim školama, a 39 ih je završilo s nepunom satnicom! Koliko će ih od toga broja biti zbrinuto, ne zna se. "Stanje je alarmantno", upozoravaju nas u osječkom Sindikatu hrvatskih učitelja, čiji predstavnici sjede u Povjerenstvu za zbrinjavanje tehnoloških viškova pri Uredu državne uprave.To povjerenstvo zbrinjava učitelje s ugovorima na neodređeno, bez obzira na satnicu kakvu imaju. U procesu bodovanja gledaju se godine staža, starosti, broj uzdržavanih osoba...

- Usporedbe radi, u 2017. godini u pet slavonskih županija iskazanih tehnoloških viškova bilo je ukupno 24, od čega je troje učitelja ostalo nezbrinuto. U 2018. godini 23 učitelja bila su tehnološki višak, a samo jednoga nismo uspjeli zbrinuti. Ove godine samo u Vukovarsko-srijemskoj iskazana su čak 32 tehnološka viška - većina učitelji razredne nastave, njih je 12. Tu su i učitelji hrvatskog jezika, prirode, biologije, kemije, tjelesnog... Mnogi su od njih potpisivali ugovore na četiri sata, izgubili su te sate i sada su višak. Neke smo uspjeli zbrinuti, ali bojimo se da će to ove godine biti nemoguće za sve - upozorava voditelj područnog ureda Sindikata hrvatskih učitelja u Osijeku Aleksandar Lukadinović. Prema prijavljenim potrebama koje su dostavili ravnatelji do 30. lipnja, bilo je samo pet potreba za učitelje razredne nastave. Od toga jedna zamjena.

- Stigle su, međutim, i prijave škola na početku školske godine, ali uglavnom zamjene za rodiljni. Tako da smo naknadno uspjeli još tri učiteljice zbrinuti na određeno vrijeme. No to znači da te učiteljice s ugovora na neodređeno sada prelaze na određeno. I te učiteljice nama će se nakon isteka ugovora vratiti na listu zbrinjavanja, ali s brojem bodova uvećanim za godinu staža. Vodimo brigu o svima, ali njih, nažalost, nismo uspjeli zbrinuti za stalno - kaže Lukadinović.

Povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja Osječko-baranjske županije Andrea Dorić dodaje da im je u ovoj slavonskoj županiji prijavljeno 13 tehnoloških viškova, i sve su ih uspjeli zbrinuti u drugim školama. No onih koji su izgubili satnicu je čak 60.

- Najveći problem s nepunom satnicom je u školama u Baranji, oko Dalja i Erduta, odakle ljudi odlaze jer nemaju egzistenciju. Većina su nastavnici hrvatskog jezika. Jer riječ je o jednom od predmeta s najvećom satnicom, i čim ostanete bez jednog razreda, to se znatno osjeti. Dakle, taj učitelj automatski ostaje bez četiri sata nastave. Bila je jedna potreba za hrvatski, gdje smo zbrinuli tehnološki višak, a sve ostalo je nezbrinuto za taj predmet - kaže Dorić. Ističe da zato nije rijetkost da mnogi učitelji rade u nekoliko škola u različitim selima i gradovima kako bi zaradili svoju plaću. Ni sami ne znaju koliko kilometara dnevno prevale putujući na posao. Izbora nemaju.

- U našoj školi, konkretno, kolega koji predaje vjeronauk ostao je bez nastave, ali zbrinut je u Batini, i to mu je peta škola u kojoj predaje. Znači, putuje u pet različitih mjesta da bi imao punu satnicu - kaže Dorić.

Predstavnici sindikata zaključuju - uz učitelje razredne nastave i nastavnike hrvatskog jezika, najteže im je zbrinuti likovnjake. No za nastavnicima glazbene kulture vlada velika potražnja, a nemaju koga poslati. Zato mladima koji žele raditi u prosvjeti poručuju: “Ne upisujte razrednu nastavu i hrvatski jezik, posla nema! Škole vape za nastavnicima matematike i fizike u kombinaciji, geografije i povijesti, glazbene kulture, stranih jezika.”