Prihodi državnog proračuna u prvih su šest mjeseci ove godine iznosili 65,1 milijardu kuna, što je povećanje od 8,5 posto u odnosu prema istom lanjskom razdoblju, a rashodi su porasli za 8,3 posto, na 66,9 milijardi kuna. Istaknuto je to na sjednici Vlade, koja je prihvatila izvješće o izvršenju proračuna u prvom polugodištu. S obzirom na kretanje prihoda i rashoda u prvih šest mjeseci ove godine, državni je proračun imao manjak od 1,88 milijardi kuna, što je otprilike na razini istog lanjskog razdoblja.

Predstavljajući izvješće o izvršenju državnog proračuna, državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić istaknuo je kako su u prvom polugodištu ove godine nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu, uz rast realnog BDP-a za 3,1 posto u odnosu prema istom lanjskom razdoblju. Tih 65,1 milijardu kuna prihoda u odnosu prema istom razdoblju lani više je oko 5,2 milijarde kuna, a pritom su porezni prihodi iznosili 37,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini porast od 4,8 posto.


Prihod od najizdašnijeg poreza, PDV-a, u prvih je šest mjeseci iznosio 23,5 milijardi kuna, što je porast za 4,7 posto. Rezultat je to prije svega porasta potrošnje zbog pozitivnih kretanja u gospodarstvu, objašnjava Zrinušić, uz podsjećanje kako su početkom ove godine na snagu stupila i dodatna porezna rasterećenja. Prihod od poreza na dobit u prvom je polugodištu iznosio 5,3 milijarde kuna, ili 8,3 posto više nego u istom razdoblju lani, a prihod od posebnih poreza i trošarina porastao je za 2,2 posto, na 7,3 milijarde kuna.


Pad se, pak, bilježi kod prihoda od doprinosa, i to za 2,2 posto, na 11,9 milijardi kuna, što Zrinušić objašnjava učincima porezne reforme s početka godine odnosno ukidanja doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu. Od početka godine povećan je doprinos za zdravstveno osiguranje, ali taj doprinos nije prihod proračuna, napominje se u izvješću.


Rashodi državnog proračuna u prvom su polugodištu izvršeni u iznosu od 66,9 milijardi kuna, što je 5,1 milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani. Taj rast u Ministarstvu financija objašnjavaju boljom apsorpcijom fondova EU-a. Rashodi financirani iz fondova EU-a izvršeni su u iznosu od 6,2 milijarde kuna, što je 1,8 milijardi ili 42 posto više u odnosu prema prvih šest mjeseci prošle godine, ističu autori izvješća.


Rashodi za zaposlene u prvom su polugodištu iznosili 14,3 milijarde kuna, što je 657,8 milijuna kuna ili 4,8 posto više nego u istom razdoblju lani, a to je prije svega rezultat povećanja osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama. Materijalni su rashodi iznosili 6,5 milijardi kuna, što je porast za 1,1 milijardu kuna ili za 20,2 posto, što Zrinušić obrazlaže rastom troškova za bolničke i zdravstvene usluge ustanova kojima je osnivač država. Financijski su rashodi u prvih šest mjeseci izvršeni u iznosu od 5,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini porast za 9 posto, a pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna bilježe porast za 20,2 posto, na 7,9 milijardi kuna, od čega se najveći dio, ili 2,3 milijarde kuna, odnosi na doprinos Hrvatske proračunu EU-a. Rashodi za subvencije na godišnjoj su razini pak veći za 4,4 posto i iznosili su 3,7 milijardi kuna, od čega se 2,3 milijarde kuna odnosi na subvencije u poljoprivredi.

Naknade građanima i kućanstvima u prvom su polugodištu izvršene u iznosu od 24,4 milijarde kuna, što je 3 posto više nego u istom razdoblju lani, a od toga se najveći dio odnosi na mirovine, 20,2 milijarde kuna, ili 829 milijuna kuna, odnosno 4,5 posto više nego u prvom lanjskom polugodištu. Ostali su rashodi u prvih šest mjeseci izvršeni u iznosu od 3,8 milijardi kuna, a milijardu kuna iznosili su rashodi za nabavu nefinancijske imovine.


Na razini konsolidirane opće države je prema nacionalnoj metodologiji ostvaren višak od 1,1 milijardu kuna, ili 0,3 posto BDP-a.


Naime, objašnjava Zrinušić, manjak državnog proračuna iznosio je oko 1,9 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a, no izvanproračunski korisnici su u prvih šest mjeseci ostvarili višak od 1,7 milijardi kuna, ili 0,4 posto BDP-a, a u plusu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a je lokalna država.


Pred Vladom se našlo i polugodišnje izvješće o izvršenju fiskalnih pravila, pri čemu je Zrinušić podsjetio da se od početka ove godine primjenjuje novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji sadržava tri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda i javnog duga. "Dosadašnja fiskalna kretanja upućuju na nastavak pozitivnih ostvarenja pa se procjenjuje da će fiskalno pravilo strukturnog salda za 2019. biti ispunjeno, odnosno očekuje se da će manjak općeg proračuna za 2019. biti u skladu s planom, uključujući i protestirana jamstva za Uljanik", rekao je Zrinušić. Podsjetio je i da je javni dug projiciran na razini od 71,3 posto do kraja ove godine, što je 3,2 posto manje nego lani, a ako se nastave dosadašnja kretanja, procjenjuje da će i to pravilo biti ispunjeno.
Vlada je u saborsku proceduru poslala i izmjene 61 zakona koji se usklađuju s novim Zakonom o sustavu državne uprave, odnosno regulira se ukidanje dužnosničkog mjesta pomoćnika ministara, umjesto kojih se uvode ravnatelji uprava, kao i pripajanje ureda državne uprave županijama. Tim izmjenama provode se Vladine reformske mjere - decentralizacija i racionalizacija te depolitizacija, istaknuo je na sjednici državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić. Predviđeno je, naime, gašenje ureda državne uprave u županijama i povjeravanje gotovo 98 posto njihovih poslova županijama, kao i racionalizacija broja zaposlenih kroz poticajne mjere predviđene Zakonom o sustavu državne uprave. "Omogućena je još jedna reformska mjera Vlade, a to je depolitizacija koja se odnosi na pomoćnike ministra", naglasio je Nekić. Naime, izmjenama u Sabor poslanih zakona, regulira se ukidanje dužnosničkog mjesta pomoćnika ministara, umjesto kojih se uvode ravnatelji uprava sa statusom državnih službenika.