Zdravlje
LJEKOVITE BILJKE

Slatki plod dinje jede se najbolje svjež
Objavljeno 9. rujna, 2019.
Prirodni je zaštitnik organizma od kardiovaskularnih tegoba, izuzetno dobra u raznim dijetama

Dinja potječe iz Azije i Afrike. Rimljani i Egipćani također su ju poznavali i smatrali izvrsnom hranom, ali u svom prvobitnom obliku bila je veličine naranče. Biblija spominje dinju, za kojom su Izraelci žalili kao za omiljenom hranom 40 godina lutajući pustinjom.

Druga su imena dinje dina, dumlek, melon, pipan, pipun, pekun, pepun. Dinja je jednogodišnja niska puzava biljka velikih sočnih i slatkih plodova. Listovi su joj nepravilno razdijeljeni, a cvjetovi se sastoje od dviju polovica. Plod je mesnat, žute ili žutonarančaste boje. Najpoznatije su narančaste i zelene dinje, a ima ih različitih veličina.

Beru se od svibnja do rujna, a u liječenju se rabe korijen, plod i sjeme. Plod sadrži 95 % vode, 0,1 g masti, 0,8 g bjelančevina, 8 g šećera, limunsku kiselinu, eterična ulja, bakar, željezo, cink, mangan, fosfor, kalij i vitamine C, B, A, a sjeme sadrži dušične spojeve, fitin, masno ulje. Korijen sadrži kalcijev malat, pektin, smolu, vosak i melonemetin, a to je tvar koja izaziva proljev i povraćanje.

Dinja se rabi u liječenju vanjskih i unutarnjih bolesti.

U vanjskoj uporabi sluz sjemena dinje stavlja se kao oblog na opekline i ubode raznih kukaca. Slatki mesnati plod jede se svjež i priprema na razne načine. Prirodni je zaštitnik organizma od kardiovaskularnih tegoba. Dinja je dobra namirnica u raznim dijetama, a njezin je sok lijek za upalne procese sluznice želuca i crijeva. Kao antioksidans pripada u antikancerogenu organsku hranu. Emulzija od mljevenih sjemenki služi za liječenje opeklina te uboda raznih kukaca. Preporučuje se i kao pomoć bubrežnim bolesnicima, i to onima koji imaju pijesak u mjehuru ili bubregu. Oblog od soka dinje ili naribane dinje rabi se kod raznih bolnih stanja te se stavlja na bolno mjesto, a ako namažete tijelo sokom dinje, štitit će vas od štetnog zračenja sunca. Kod tegoba s bubregom preporuča se jedenje koštica dinje. Plod, sjemenke, korijen i ulje od sjemenki dobro su ljekovito staro sredstvo za liječenje raznih tegoba kao što su kašalj, temperatura, paraziti, želučane, probavne, bubrežne i urinarne smetnje. Čaj od cvijeta dinje dobar je za iskašljavanje i povraćanje. Zapadna pučka medicina rabi dinju za liječenje abrazija i drugih smetnji na koži, bolesti želuca i crijeva, opeklina, crijevnih parazita i drugih bolesnih stanja.

Dinja, kao vrlo cijenjen gurmanski specijalitet, najčešće se služi s pršutom. U Francuskoj od dinje pripremaju juhu i palačinke.

U toplijim krajevima, njezinoj pradomovini, kao i u nas, jede se kao ukusno i osvježavajuće voće. U novije vrijeme zbog svoje aromatičnosti dinja se rabi u proizvodnji sladoleda, čokolada, voćnih sokova i drugih slastica.

Ako ste na dijeti, dinja je idealna poslastica koja sadrži oko 88 posto vode i samo 11 posto šećera, što je čini fantastičnim ljetnim niskokaloričnim osvježenjem. Biljna vlakna povoljno djeluju na čišćenje organizma od štetnih radikala i odlična su pomoć kod nadutosti koja će vas zasititi na duže vrijeme.

Jasminka Knežević
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SAVJET NE MOŽEMO SVE KONTROLIRATI

Učestali mikrostres itekako crpi energiju

2

STUDIJA UBLAŽAVANJE MENTALNIH I FIZIČKIH TEGOBA

Ljudski dodir može smanjiti bol, depresiju i tjeskobu

3

ISTRAŽIVANJE

Više sitne plave ribe umjesto crvenog mesa