Objavljeno 30. kolovoza, 2019.
Cijena je kilograma pčelinjeg otrova (apitoksina) između 20 i 25 tisuća eura
Na slatinskom izletištu Bunarić održano je druženje slatinskih pčelara i njihovih kolega i prijatelja iz drugih udruga pod nazivom Dani livade. Druženje se organizira na kraju jedne i početku nove sezone, pa je i ove godine zamišljeno kao svojevrsno sumiranje pčelarske sezone, da se razmijene iskustva, da se pčelari organiziraju u prodaji meda i zajedničkom nastupu na tržištu.Među gostima bili su najveći hrvatski pčelar i jedan od suradnika otkupljivača meda slatinske udruge Slavko Švraka iz Virovitice i predsjednik Udruge pčelara Pčelica iz Orahovice Duško Grdić. Prema riječima predsjednika slatinske Udruge pčelara Lipa Darija Kovača, na tom se neformalnom susretu dogovaraju i određeni poslovi, ali to je uvijek jedno ugodno druženje, za razliku od onih formalnih skupština i ostalih sastanaka koje pčelari imaju tijekom godine.
Cijene meda već godinama padaju pa osim pčelara velike probleme imaju i otkupljivači, koji su nekad bez problema prodavali med u ostale države Europske unije. Kovač kaže da je jedan od razloga smanjenja cijena preveliki uvoz meda u Hrvatsku, ali i u Europsku uniju, prvenstveno iz Kine i Južne Amerike. Zato se i manji pčelari i veliki otkupljivači moraju snalaziti kako znaju, oni zapravo pokušavaju opstati.
Uvoz nepotreban
– Pčelari su protiv uvoza meda jer je Hrvatski pčelarski savez proveo ispitivanje kojim je utvrđeno da mi proizvodimo sasvim dovoljno meda za hrvatske potrebe i da uvoz uopće nije potreban. Uvoznici su, koji nisu pčelari po struci, trgovci i njima je prvenstveni cilj zarada, a ona se ostvaruje uvozom jeftinog meda, ako ga se uopće može nazvati medom. Kad je riječ o kvaliteti uvoznog meda, odmah pomišljam na definiciju meda koja kaže da je to slatki gusti sok što ga proizvode pčele od nektara koji skupljaju po cvjetovima i koji sadrži nešto peludnih zrnaca. Kad bi se malo postrožila definicija meda, vjerujem da golema količina uvezenog meda iz ostalih država i kontinenata ne bi uopće bila med. Kvalitetu našega meda prepoznali su Nijemci, Austrijanci, Skandinavci, i oni otkupljuju naš med. No i kod njih trgovački lanci obavljaju svoj posao pa naši veliki otkupljivači kažu da jako teško prodaju med u te zemlje, što je prije bilo mnogo lakše - kaže Dario Kovač, predsjednik Udruge pčelara Lipa te dodaje: "Na slatinskom području neki su pčelari prodali svoj med, ali su morali pristati na nižu otkupnu cijenu. Neki su čekali bolju cijenu, ali ju nisu dočekali i sada imaju velike količine, neki čak i dvadesetak bačava od po 300 kilograma neprodanog meda. Med može stajati, ali problem je skladištenje tako velikih količina meda. Slatinska Udruga pčelara Lipa ima 102 člana s više od 4000 pčelinjih društava, što znači prosječno 40 zajednica po pčelaru".
Cijene variraju
– Mi proizvodimo mnogo meda, a slatinsko tržište i tržište okolnih općina vrlo je malo. Osim toga, kod nas ne postoji kultura konzumiranja meda, što pokazuje podatak da jedan Hrvat pojede manje od kilograma meda godišnje. To je deset puta manje od europskog prosjeka. U susjednoj Bosni i Hercegovini med je gotovo dvostruko skuplji nego kod nas, a koristi se mnogo više unatoč njihovu nižem standardu. Nekad je veleprodajna cijena kilograma meda od bagrema, koji se na slatinskom području najviše proizvodi, iznosila 30 kuna, a sada je ona 25 kuna s tendencijom opadanja. Med od lipe, koji je uvijek bio kunu-dvije jeftiniji od bagrema, sada se otkupljuje po najviše 20 kuna. Cvjetni med (mahom uljana repica i livada) postiže cijenu od 14 do 16 kuna. A upravo je 16 kuna minimalna cijena meda koja bi pčelaru bila održiva. Naime, pčelar po kilogramu meda godišnje uloži rada, materijala, lijekova i svega što je potrebno za približno 16 kuna. To znači da pčelar koji proda med po 16 kuna nije zaradio ništa, samo se naradio te godine - kaže Kovač.
– Naš pčelarski savez provodi brojne aktivnosti i sada se vode pregovori kako bi mali pčelari ušli u neke trgovačke lance. To bi doista bio pomak naprijed, ali treba vidjeti hoće li mali pčelari moći u takve lokalne trgovine. Spajanje zelene i plave Hrvatske svima nam je nedosanjani san, pa se i na ovom druženju vode intenzivni razgovori o tome jer imamo kolega koji posluju i s Dalmatincima i Istranima, ali to još uvijek čini vrlo mali dio prodaje našeg meda. Maloprodajne cijene također variraju, a prosjek je 40 kuna - kaže Kovač. Petar Žarković
Dario Kovač,
predsjednik Udruge pčelara Lipa
U zemljama okruženja Hrvatska ima najniže maloprodajne cijene meda
Unatoč svemu, pčelarstvo je jedan izazov kao sekundarna djelatnost. Pčelari su sretni što ne žive od pčelarstva, nego im je to dodatni izvor prihoda i zadovoljstvo. Pčelarima je važna isplativost bavljenja tim poslom, ali i biološki opstanak pčela, što će biti jedan od glavnih problema naše civilizacije. Globalizacija nam je donijela bolesti, insekte, kornjaše i ostale štetnike s kojima se nisu susretali ni naši mentori. Postoji mogućnost da tijekom pet godina pčelari u cijelom EU-u dobiju određenu naknadu za oprašivanje jer pčelari ne dobivaju poticaje kakvi se dobivaju u stočarstvu, mljekarstvu, voćarstvu i slično. Poznato je da bez pčela ne bi bilo ovoga našega šarenog okoliša, pa vjerujemo da bi i to bila pomoć za opstanak pčela. Vjerujem da će tijeko 20 ili 30 godina med postati sekundarni proizvod, nusprodukt, a košnica će imati oprašivačku vrijednost koju će pčelari dobivati kao naknadu za održavanje zajednica na životu. U nekim se zemljama to već počelo raditi.
Mnogi su pčelari počeli skupljati pelud, pa je i to tržište zasićeno
“Zbog velikog uvoza mi ne možemo otkupiti sve količine meda koje naši pčelari proizvedu. Mnogi su počeli skupljati pelud, pa je tržište zasićeno. Treba se preorijentirati, sada treba skupljati pčelinji otrov (apitoksin) jer on ima kupca, ali moramo se udružiti kako bismo proizveli bar pet kilograma. Tada bismo ga mogli izvesti, cijena se kreće između 20 i 25 tisuća eura po kilogramu. Sa 150 košnica može se za godinu dana skupiti kilogram pčelinjeg otrova,’’ preporučio je najuspješniji hrvatski pčelar Slavko Švraka. Što je pčelinji otrov? Pčelinji otrov najvrjedniji je i najskuplji proizvod pčela, a dobije se iz žalčane izlučevine koju pčela izbaci prilikom uboda. Njezinim isušivanjem nastaje bijeli prah koji se koristi u medicini i za koji se predviđa da će postati lijek budućnosti.
25
kuna iznosi kilogram meda od bagrema s tendencijom opadanja
Udruga vraća uloženo
"Članarina u slatinskoj Udruzi pčelara Lipa iznosi 125 kuna, a udruga svake godine financira analizu jednog uzorka meda svakom članu, većinom na međunarodnoj analizi meda za Agroexpo u Virovitici, koja iznosi 250 kuna. Uz članstvo u udruzi, pčelari bi trebali biti i članovi Hrvatskoga pčelarskog saveza, što iznosi 225 kuna. Mi nastojimo bar djelomično ublažiti to financijsko opterećenje i vratiti taj trošak analizama, promotivnim materijalima, savjetovanjima, predavanjima i osobito pomoći mladim pčelarima. Naše projekte aplicirali smo u proračune Grada Slatine i Općine Nova Bukovica, pa im zahvaljujem što su naš rad potpomogli financiranjem udruga, a sljedeće godine planiramo učiniti isto i s općinama u kojima naši pčelari imaju prebivališta ili pčelinjake, a to su općine Mikleuš, Sopje i Čađavica,‘‘ kaže predsjednik udruge Dario Kovač.