Regija
RANI POČETAK ŽETVE PRIJEČE KIŠE

Zrno pred klijanjem, prvi prinosi žita razočarali
Objavljeno 20. lipnja, 2018.
U virovitičkom kraju u žitna polja krenut će tek idućeg tjedna, a sa žetvom ne žure ni ratari s kasnijim sortama u Požeštini

ĐAKOVO - Prvo je preuranjeno ljeto, koje je "počelo" još travnju, ubrzalo zriobu zrna, a time i nikada raniju spremnost pšenice za žetvu, a sada obilne i učestale kiše ne daju kombajnima da uđu u polja. Bar je tako u Đakovštini, gdje je u prvih 20-ak dana lipnja palo oko 115 litara kiše, dok je mjesečni prosjek 65, a, s druge strane, živa na termometru u ovom mjesecu prelazila je 30 stupnjeva… Kada je o našoj najvažnijoj krušarici i njezinu skidanju riječ, stanje je u Slavoniji šaroliko – jedni su već skinuli prve otkose, drugi u polja sve nestrpljivije žele, no ne mogu, a trećima se ne žuri jer im žito nije spremno za skidanje. Jedni očekuju loš(ij)u godinu, a drugi vrhunske rezultate… Željko Fabric iz Drenja kaže kako su ratari u tom dijelu Đakovštine već htjeli ući u polja i skidati pšenicu jer je zrno zrelo, no priječi ih vlaga. "Sada postoji strah da zrno ne počne klijati jer je zrelo, a u učestaloj je velikoj vlazi. Da nije ovakvo vrijeme, pšenica bi se ovdje već skidala. Urod sada izgleda solidno, no ne zna se koliko će oborine smanjiti kvalitetu i kakav će biti hektolitar koji pada zbog ispiranja", kaže Fabric, koji pod pšenicom ima 27 hektara. Na pojavu žitne hrđe on je odreagirao dvjema zaštitama. "Idealni za razvoj bolesti su toplina i vlaga", kaže Fabric, kooperant osječkog Žita, kojem će i ove godine predati sav urod pšenice.


Na drugoj strani Slavonije, u plodnoj Cvelferiji, početnim prinosima nisu zadovoljni; Antun Golubović iz Đurića kaže kako se i ovdje žetva trebala zahuktati, ali ju je spriječila kiša. "Neki su zakosili pretprošlog utorka, prije ovih učestalih kiša, s početnim prinosima od oko pet tona po hektaru, što zasad upućuje na lošiju godinu. A lani smo imali između 6,5 i 8 tona po hektaru prinosa. Moj prinos bio je 7,5 tona, drugi su imali bolje od mene", kaže Golubović, čija Cvelferija, s obzirom na kvalitetu tla i druge uvjete, nikako nije zadovoljna početnim rezultatima žetve pšenice 2018. "Kiša je došla kada ne treba, pšenice koje su se prije tjedan dana žutjele kao dukat – sada se crne. Sada ne znamo na čijoj njivi ostaviti slamu…", kaže Golubović i procjenjuje da će prinos po hektaru biti između 3,5 i 4 tone. Svoju pšenicu ne predaje nikome, svu ostavlja za stočnu hranu, a skinut će ju s četiri hektara. "Kad ju raznim cirkusima od kodeksa većinom, 70-80 posto, klasiraju u treću klasu, u stočnu pšenicu, pa što ju ja odmah, i bez predaje, ne bih davao svojoj stoci?!" negoduje na dosadašnje uvjete klasiranja i otkupa žita Golubović.


U sjeverozapadnom dijelu Slavonije, u Virovitičko-podravskoj županiji, oko Suhopolja, o žetvi pšenice još ne razmišljaju. "Nitko još nije krenuo u skidanje žita, sada se masovno skida uljana repica. Po mome, pšenica ide tek idućeg tjedna", ocjenjuje Zvonko Pipić iz Jugova Polja. Ne žuri ni Željko Strapač iz Vetova u požeškom kraju - ima, kaže, kasnije sorte i ječma i pšenice, pa ne žuri ni s jednom od tih kultura. "Moja kasnija sorta pšenice još nije zrela, a nakon petka javljaju opet kišu, pa ne žurim. Sijem kasnije sorte jer daju veće prinose i proteine. Ima i ovdje pšenica koje se mogu skidati, no vrijeme ne dopušta", kaže Strapač, koji očekuje rekordne prinose – više od sedam tona po hektaru.

Želje ratara vezane uz ovogodišnju cijenu pšenice najčešće su oko 1,20 kuna. No, želje su jedno, a tržišni diktati drugo, pa u Žitozajednici ne žele prognozirati. Golubović kaže da, s obzirom na druge cijene, cijena žitu ne bi smjela biti ispod 1,20 do 1,30 kuna. Jer, sada, uz cijenu pšenice od kune do kune i deset lipa, za jednu kiflu od dvije kune, negoduje ovaj Đuričanin, trebaju dva kilograma žita… Suzana Župan

1,20 kuna za kilogram pšenice cijena je koju priželjkuje većina ratara

U Žitozajednici očekuju žetvu 900.000 tona


U Žitozajednici podsjećaju na lanjsku, odličnu žetvu, iako početne prognoze to nisu najavljivale. “Jesenas smo zasijali pšenice na 142.000 hektara, što je čak 44,9 posto više nego 2016. godine. Ako i ne sustignemo prethodne prinose, zasigurno ćemo, uz zadovoljenje svojih potreba, imati oko 500.000 tona tržnog viška pšenice, za izvoz”, procjenjuje direktorica Žitozajednice Nada Barišić. A, naše potrebe za ovom krušaricom su oko 400.000 tona, što je manje nego prije, kada su bile 500 - 550 tisuća tona. Vlastite potrebe za pšenicom smanjene su nam i zbog velikog uvoza pekarskih proizvoda. Znači, s vlastitim potrebama i izvozom, očekivanja su da ćemo ove godine požeti oko 900.000 tona pšenice.

Možda ste propustili...

BRANITELJSKA ZADRUGA “BABOGREDSKI FENIKS”

U inovativnu proizvodnju šparoge idu prvi u državi

''SEOSKA PRIJESTOLNICA VSŽ - ĐELETOVCI 2019.''

Đeletovci brojnim projektima za boljitak sela

VODENA STANIŠTA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

Evidentirali 6 vrsta ptica vodarica

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KATA ILIŠEVIĆ IZ ŽUPANJE NA MEĐUNARODNOM SAJMU

"Snašina kujna" u Berlinu

2

MALO SELO U NAJVEĆOJ OPĆINI ŽUPANIJE

Iako smo mali, zajedno puno možemo, kažu Đeletovčani

3

UNAPRJEĐENJE KVALITETE ZA PACIJENTE

Belišćanska ambulanta dobila novi ultrazvučni uređaj