Na hrvatskom tržištu namještaja od ulaska naše zemlje u EU, 1. srpnja ove godine, iako je i do tada stanje bilo daleko od idealnog, zavladao je pravi kaos.

Velike količine namještaja iz uvoza, pa i onog koji su proizveli neki domaći proizvođači, posebno dječjeg, ne udovoljavaju europskim normama kojih bi se Hrvatska morala pridržavati nakon ulaska u EU, a velik njegov dio opasan je za zdravlje i život korisnika. Brojni naši proizvođači, napose mali i oni koji namještaj proizvode u sivoj ekonomiji, ne prate EU norme o općoj sigurnosti proizvoda te na tržište stavljaju proizvode premda oni ne udovoljavaju normama, a počesto su i posvema opasni za uporabu zbog primjene kancerogenih boja i lakova kojima su premazani, ali i zbog njihovih sigurnosnih tehničkih karakteristika. Namještaj iz uvoza praktički se uopće više i ne kontrolira pri prelasku hrvatske granične crte, jer naša zemlja, opet zbog europske regulative, napustivši vlastitu, više nema regulativu kojom bi to provodila.

Naime, od 14. lipnja 2013. prestao je vrijediti hrvatski Pravilnik o obvezatnom ispitivanju namještaja i dijelova za namještaj te o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe ovlaštene za ispitivanje tih proizvoda. Najteže je stanje s dječjim namještajem.

U slavonskobrodskom Euroinspekt-Drvokontroli, jednom od četiri ovlaštena centra za kontrolu tehničke ispravnosti namještaja i drugih proizvoda od drva u Hrvatskoj, utvrdili su i drastične primjere namještaja koji je u tom vremenu iz prometa izuzeo Državi inspektorat i poslao im ga na kontrolu. Prema riječima njegova direktora, Ilije Prskala, posljednjih dana u svom radu bilježe i drastične primjere. Tako su na provjeru dobili drvene dječje krevete na kat izrađene bez sigurnosne ograde, s prevelikim razmacima nosećih elemenata u podnicma, kroz koje, podigne li madrac, dijete može ispasti, a utvrdili su i slučajeve prevelikih razmaka u ogradama krevetića. Pritom podnice ležaja često nisu fiksirane a ljestve kreveta na kat najčešće su neadekvatne. Uz to, krevetići su rađeni tako da se pod njih dijete može podvući i tako stradati, veli Prskalo.

Pritom dodaje da se, nažalost, iako se prije ulaska Hrvatske u EU pokušao donijeti Zakon o tehničkoj ispravnosti namještaja, to još uvijek nije i dogodilo, pa se ni europske direktive u tom području ne mogu provoditi, kaže Prskalo. U za to nadležnom Ministarstvu gospodarstva doznajemo da se to i neće dogoditi uskoro, jer će takav zakon, kada se završi javna rasprava o njemu, a prije usvajanja na Saboru, morati ići i na notifikaciju u EU. Tek nakon njegova dobivanja moći će se krenuti u izradu potrebnih pravilnika, koji će također morati u Bruxelles na ocjenu.

U takvim okolnostima većina namještaja potpada pod odredbe Zakona o općoj sigurnosti proizvoda, koji proizvođačima propisuje obvezu stavljanja na tržište samo sigurnih proizvoda. Proizvod se smatra sigurnim kada je sukladan s posebnim propisima koji su u skladu s normativom EU, a posebno s člancima koji utvrđuju zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koje proizvod mora ispunjavati da bi bio stavljen na tržište ili kad je sukladan s hrvatskim normama koje su prihvaćene u skladu s europskim.

Tako je u NN 56./12. objavljen popis hrvatskih normi u području opće sigurnosti proizvoda, odnosno popis proizvoda za koje ostaje obvezno ispitivanje. U popisu se navodi, između ostalog, vrtni namještaj, dječji namještaj (dječji krevetići i zipke za kućansku uporabu i dr.), gimnastička oprema, oprema za vježbanje, oklopni krevet i dr. Taj novi pristup bit će od koristi obrtnicima u proizvodnji namještaja izuzetog od obveznog ispitivanja, što je do sada bilo obveza, pa i u pojedinačnoj proizvodnji. U tom slučaju odgovornost za stavljanje na tržište snosi u punoj mjeri proizvođač, a zakonom je propisana novčana kazna za obrtnike od 10.000 do 30.000 kuna ako stavi na tržište proizvode koji nisu sigurni, što će nadzirati tržišna inspekcija. A kod uvoznog namještaja problem je što Hrvatska nije donijela podzakonske propise u kontroli ispravnosti i kvalitete proizvoda od drva, pa država ne može provjeriti je li namještaj testiran u zemlji iz koje dolazi. Obično jedno piše na deklaraciji, a namještaj je posvema drukčiji. Tako se namještaj od ljepenki prekriven furnirom obično deklarira kao hrastov ili jasenov.