Objavljeno 16. srpnja, 2012.
Nakon izbijanja krize 2008. godine došlo je do većeg raslojavanja društva
Vezani članci
VLADA IZ ROBNIH ZALIHA POMAŽE HRVATSKOM CARITASU
Cijene osnovnih životnih troškova rastu, nastavljaju se masovna otpuštanja u privatnom sektoru, a na tisuće otkaza najavljuje se i zaposlenicima u državnim poduzećima, gromoglasno najavljivanih, spasonosnih investicija nema.
Očita nesposobnost bivše i sadašnje vlasti da zemlju izvuku iz gliba siromaštva i neperspektivnosti najviše se prelama preko leđa građana. Naime, hrvatsko društvo samo se nastavlja nezaustavljivo dijeliti na dva "tabora" - veliku većinu sve siromašnijih i manjinu sve bogatijih. Jedna od dramatičnijih je slutnja da Hrvatska ostaje bez svoje srednje klase. “Službena istraživanja o tome ne postoje, iako bi dobro došla i nama znanstvenicima i široj javnosti. Naravno, u javnosti postoji percepcija o smanjenju srednje klase, ali bez konkretnih podataka to je vrlo teško procijeniti. Možda će usporedba popisa stanovništva iz 2011. s onim iz 2001. godine dati neku grubu procjenu. Dakle, ono o čemu mogu ovdje govoriti moje je osobno mišljenje, moja percepcija o smanjenju (ili povećanju) srednje klase u hrvatskom društvu koja nije utemeljena na nekim znanstvenim istraživanjima. U tom slučaju, moglo bi se reći da je nakon izbijanja krize 2008. godine došlo do većeg raslojavanja društva, odnosno do povećanja nejednakosti”, objašnjava nam Iva Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja se u svom znanstvenom radu u nekoliko navrata bavila srednjom klasom.
- Zbog velikog broja izgubljenih radnih mjesta između svibnja 2008. i svibnja 2012. godine (ukupan broj zaposlenih osoba u Hrvatskoj smanjio se za 170.000), može se pretpostaviti da se smanjila i "veličina" srednje klase. Naime, srednju klasu uglavnom čine zaposleni članovi društva, a ne vlasnici i rentijeri, što bi značilo da se s povećanjem broja nezaposlenih za 73.000 od svibnja 2008. do svibnja 2012. godine, odnosno umirovljenika za 76.500 u tom istom razdoblju, i "veličina" srednje klase - smanjuje. Također, dijelu zaposlenih (poglavito u privatnom sektoru) plaće su smanjene. No, bez uvida u ukupne prihode (plaće, mirovine, dohotke od imovine) opet je teško dati konačan odgovor o "osipanju srednjeg staleža" - oprezna je Iva Tomić.
Zoran Malenica, viši predavač na predmetima Sociologija, Sociologija hrvatskog društva i Sociologija uprave na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, smatra da bi očekivani odgovor na pitanje "postoji li u Hrvatskoj još uvijek srednja klasa" bio da je ona - nestala.
- Kad se govori o nestajanju srednje klase kod nas, onda se prije svega misli na nepovoljan gospodarski i društveni položaj pripadnika te klase, koji se izražava u njihovim niskim mjesečnim ili godišnjim prihodima. Zbog toga pripadnici te klase ne mogu zadovoljavati onu razinu primarnih, sekundarnih i tercijarnih potreba koja se pripisuje pripadnicima srednje klase u razvijenim zapadnim društvima - objašnjava nam Zoran Malenica.
Dragomir Sundać, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, raspolaže nekim brojkama koje zvuče uznemirujuće. “Prema nekim procjenama, hrvatsko se društvo raslojilo na 200 ljudi više klase, 1,1 milijuna srednje klase i 3 milijuna niže klase. To je uglavnom posljedica neoliberalne ekonomije, koja kao glavnu posljedicu ima socijalno raslojavanje. Naime, ako u jednoj godini u jednoj državi nastane neka nova količina dobara i usluga, dakle novostvorena vrijednost, a neki se ljudi iznenada jako obogate, očito je da je ta novonastala vrijednost nekome pripala, ali je istovremeno drugima oduzeta”, jasan je Sundać.
Srđan BRAJČIĆ
BOLJA VREMENA NISU NA VIDIKU
S obzirom na vrlo pesimistične najave koje ovih dana stižu iz samog vrha Vlade, bolja vremena za Hrvatsku nisu na vidiku, a time ni za srednju klasu. “Njezina će budućnost umnogome ovisiti i o tome kako će se ona ponašati u sljedećim godinama. Činjenica je da je hrvatsko društvo i došlo u veliku krizu zbog toga što značajni dijelovi srednje klase nisu bili djelotvorno angažirani u rješavanju gospodarskih, političkih i drugih pitanja. Tu prije svega mislim na znanstvenike kao pojedince, ali i na sveučilišta i institute kao kolektivna tijela. Ako se na tom planu stvari budu brzo mijenjale, postoje realne šanse da se ekonomski i društveni položaj srednje klase bitno poboljša”, razmišlja profesor Malenica.
ČETIRI SLOJA SREDNJE KLASE
U svojim istraživanjima Zoran Malenica je razlikovao četiri sloja koja čine srednju klasu u našem društvu:
l SITNI PODUZETNICI I OBRTNICI - njih čine oni ljudi koji su pokretači i vlasnici malih industrijskih pogona, servisa ili obrta te zapošljavaju do dvadesetak radnika; oni imaju različitu razinu obrazovanja i stručnosti, ali ostvaruju znatne prihode
l VIŠI PROFESIONALCI - njih čine ljudi s visokoškolskim obrazovanjem i dodatnim specijalizacijama (liječnici, znanstvenici, suci, odvjetnici, sveučilišni profesori...). Njihova prosječna mjesečna primanja kreću se između 7.000 i 20.000 kuna.
l NIŽI PROFESIONALCI - njih čine ljudi s višim i visokim obrazovanjem (nastavnici, medicinske sestre, odgojiteljice u dječjim vrtićima, socijalni radnici...). Njihova prosječna mjesečna primanja kreću se između 4.000 i 9.000 kuna
l NIŽA SREDNJA KLASA - nju čine službenici i administratori u tijelima državne i lokalne uprave, kao i u drugim institucijama u društvu (kompanije, bolnice, škole, fakulteti...) te blagajnici i drugi prodavači u trgovačkom sektoru. Njihova prosječna mjesečna primanja kreću se između 2.000 i 5.000 kuna.
Dragomir Sundać
Ekonomski fakultet u Rijeci
Kad nestaje srednji sloj, nestaje i kupovna moć stanovništva
Pokretač proizvodnje
Upravo bi srednja klasa trebala biti glavni zamašnjak potrošnje. “Kako se siromašnima u pravilu više nema što oduzeti, obično u neoliberalizmu stradava srednji sloj. To se upravo događa i kod nas, gdje propadaju mnogi: poduzetnici, obrtnici, profesionalci... Nestanak srednje klase ima odraza i na gospodarstvo, jer bogati troše luksuznu robu, a siromašni gotovo da i nisu potrošači. Kad nestaje srednji sloj stanovništva, nestaje i kupovna moć stanovništva i potražnja koju izaziva srednji sloj. Bez potražnje srednjeg sloja stanovništva nestaje potreba i za proizvodnjom. I upravo je zbog toga srednji sloj stanovništva taj u kojemu svako gospodarstvo nalazi svoju potražnju, jer su to ljudi koji rade, zarađuju, troše i podižu opći nivo potrošnje. Istovremeno taj je srednji sloj i najobilniji proizvođač”, objašnjava Sundać.
Zoran Malenica
sociolog
Hrvatsko je društvo i došlo u krizu jer značajni dijelovi srednje klase nisu djelotvorno angažirani u rješavanju problema