Svi smo mi revolucionari, jer peta je industrijska revolucija počela baš one godine kada je na Ekonomskom fakultetu pokrenuta Kreativna riznica. S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, prof. dr. sc. Vladimir Cini, tadašnji dekan EFOS-a, dao je nama, Rizničarima, zadatak držati korak s petom svjetskom revolucijom, odnosno petom industrijskom revolucijom. Od tada do danas izgradili smo model kružne kreativnosti, mapirali sektore kreativne industrije, brendirali Ekonomski fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, grad Osijek, Osječko-baranjsku županiju i Republiku Hrvatsku. Znanost i umjetnosti idu ruku pod ruku, jer znanstvenici su umjetnici, a umjetnici su znanstvenici. Spojeni inovacijom temeljnom na vještini i znanju, kreativnost nadvladava ograničenja uvjetovana sustavom i okolnostima. Petu smo industrijsku revoluciju prepoznali 2015., u godini njezina nastanka, te danas proslavljamo desetu godinu Kreativne riznice, utemeljene istodobno s revolucijom koju predstavlja. Zahvaljujem na podršci po kojoj smo svi zajedno revolucionari i jedni drugima vodici, gorivo koje nas vodi budućnosti.



Tim je riječima prof. dr. sc. Jasna Horvat u četvrtak (25. travnja) navečer progasila zatvorenom 10. Kreativnu riznicu, popularizacijski simpozij kreativne industrije, koji je u tri dana okupio velik broj praktičara i teoretičara kreativne industrije, a prije svega nastavnika i studenata - volontera, zbog kojih je taj događaj svojedobno zaslužio i Državnu nagradu za znanost, a o njemu se, kao o primjeru dobre prakse, govorilo na mnogim svjetskim sveučilištima, pa i onima u SAD-u i Kini.

Inovativni se model kružne kreativnosti, koji su u svojoj knjizi Brendiranje kulturom: glagoljica predstavile prof. dr. sc. Jasna Horvat i prof. dr. sc. Josipa Forjan, osnivačice Kreativne riznice, pokazao u punom sjaju i na gala Vodikovoj svečanosti u Auli glagoljice. Počelo je odom Ars Hidrogenum, čiji je tekst napisala Jasna Horvat, a uglazbio ju je Luka Gotovac. "Vodikova oda proslavlja najjednostavniji kemijski element vodik/hydrogen, čija je kreativnost upisana u sve što nas okružuje, pa tako i u nas. Vodik je zvjezdano gorivo i gorivo budućnosti koje u Auli glagoljice gori i večeras ohrabrujući nas na stvaranje", rekla je Josipa Forjan, koja je uz dekana, prof. dr. sc. Borisa Crnkovića, bila voditeljica svečanosti. Cini je, uz zahvalu njezinim podržavateljima i pokroviteljima, istaknuo kako je obljetničko izdanje Kreativne riznice bilo posvećeno rizničarskoj kreativosti, zaokruživši na taj način sve prethodne godine rizničarenja, koje su obilježile i usmjerile životopise Rizničara i svih sudionika.

Josipa Forjan naglasila je važnost vodstva i kreativne vizije, proglasivši dekane Cinija i Crnkovića Dekanima Vodicima. "Predvoditi osim vizije znači i ravnopravno surađivati i razgovarati sa svojim suradnicima. Poticati ih i hraniti njihov entuzijazam", opisala je nagrađenike. Nagrada Vodik pripala je i sudionicima panela koji je ostvario najviše ocjene posjetitelja na 9. Kreativnoj riznici. Riječ je o sudionicima panel-rasprave Krađa autorstva Mariju Romuliću, Valentini Vižintin, Vladimiru Novickom, Slavenu Batoreku, Marijani Bošnjak i Ivici Muratu.

Prof. dr. art. Robert Raponja, predsjednik povjerenstva Milenijskog natjecanja iz kreativne industrije, koje je iznjedrila Kreativna riznica, uručio je pak nagrade u kategoriji Kreativni planet, u kojoj su se natjecali studenti iz cijelog svijeta. Treće je mjesto pripalo timu Dioklecijanovi psiholozi Filozofskog fakulteta u Splitu (mentor: Tonći Jukić, članovi tima: Marta Penava, Tia Grgin), drugo mjesto timu Digitalna glagoljica Ekonomskog fakuteta u Osijeku (mentorica: Karla Bilandžić Tanasić, članovi tima: Matija Rakitić, Robert Ello, Filip Škoro), a prvo timu Vilonija s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek (mentorica: Stela Jokić, članovi tima: Karolina Sušac i Klara Opačak).



Sudionike Milenijskog natjecanja pokreću posvećenost i entuzijazam, a gorivo je to koje pokreće uvijek iznova i brojne Rizničare. "Od prvog nacrta Kreativne riznice do danas ona se razvila u platformu na kojoj se njeguje mentorska suradnja nastavnika i studenata te smo u deset godina organiziranja svjedočili snažnim uzajamnostima, učenjima i napretku naših studenata. Hvala vam svima! Rizničari su i profesori, odnosno organizatori Kreativne riznice", naglasila je Forjan, pozvavši uzvanike da pogledaju film o deset godina ovog jedinstvenog popularizacijskog simpozija. "Uspjeli smo pronaći i pohraniti dragocjenosti koje pripadaju svima nama, ali nikome pojedinačno sve dok od njih ne načinimo rijetkosti potpisane imenom tvorca, stvorca i kreativnog umotvorca", istaknula je.

Istinitost tvrdnje Jasne Horvat, znanstvenice, sveučilišne nastavnice i književne autorice renesansnih interesa za znanje, kakvom ju je opisao prof. Cini, prema kojoj su znanstvenici umjetnici, a umjetnici znanstvenici, zrcalila se i u umjetničkom segmentu Vodikove svečanosti, demonstrirajući u svoj svojoj raskoši model kružne kreativosti ovdje i sada, baš na Ekonomiji!

U režiji prof. dr. art. Roberta Raponje, a u izvedbi Katice Šubarić, Davora Tarbuka i Ane Stanković, prikazani su Ars Hidrogenium, Ars Meandrum, Ars Eugenium, Atanor i Marko Polo (dio romana Vilijun), a Bojan Draksler zaslužan je za videoprojekcije.

Ivana Jobst interpretirala je Abecedu kreativne industrije (autorica J. Horvat), pa završimo tako obljetničku Kreativnu riznicu, i to glagoljičkim pismom, koje Ekonomski fakultet i Institut Andizet žele upisati u Popis svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a. "Ja koji poznajem slova govorim da je dobro časno živjeti na Zemlji", glagoljala je na početku 10. Kreativne riznice Jasna Horvat. Neka to bude i zaključak i moto za iduću.